Odbornici Subotice o uvođenju bunjevačkog kao službenog jezika

Ovoj ideji se protive predstavnici hrvatske nacionalne manjine, dok Bunjevci smatraju da je krajnje vreme da bunjevački postane četvrti službeni jezik u Subotici.



Predlog za promenu Statuta grada podneo je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta, a prošle nedelje taj predlog je izglasan na Gradskom veću.



Predsednik Skupštine grada Subotice Balint Pastor očekuje da će gradski parlament usvojiti predlog o izmeni Statuta koja, kako kaže, ima više faza.



On objašnjava da će gradski parlament sutra izabrati osmočlanu komisiju, koja će izraditi predlog izmena i dopuna Statuta kako bi bunjevački postao četvrti jezik u službenoj ravnopravnoj upotrebi u Subotici.



Pastor podseća da se po zakonu jezik nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ako manjina čini 15 odsto stanovništva grada ili opštine što sa Bunjevcima, kako kaže, nije slučaj, ali zakon ne zabranjuje da se to uradi, ako je procenat manji.



‘‘To je vid pozitivne diskriminacije što je apsolutno u skladu sa zakonom. Procedura može da traje nekoliko nedelja, ali uveren sam da će bunjevački jezik ući u službenu upotrebu’‘, rekao je Pastor za Tanjug.



Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić kaže da je krajnje vreme da jezik Bunjevaca, koji na prostoru Vojvodine žive 350 godina,uđe u službenu upotrebu.



Podseća da je bunjevački jezik standardizovan 2017.godine, dok je godinu kasnije promenio status iz govora u jezik.



‘‘U odnosu na Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, taj predlog je trebalo da se nađe pred gradskim većem i skupštinom još pre dve godine, ali posle promene gradonačelnika očigledno se promenio i stav prema toj zakonskoj odredbi’‘, rekla je Kujundžić Ostojić.



Ističe da je upotreba službenog jezika važna za Bunjevce jednako kao i za ostale nacionalne manjine koji žive u Srbiji i u Subotici, poput mađarske ili hrvatske manjine.



‘‘Pogotovo što Zakon o nacionalnim manjinama prepoznaje negovanje i prava na jezik, upravo kroz upotrebu službenog jezika, što mi do sada nismo imali’‘, rekla je Kujundžić Ostojić i dodala da u Srbiji živi 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici.



Uvodenju bunjevačkoj jezika službenu upotrebu u Subotici protive se u Hrvatskom nacionalnom vijeću i taj predlog vide kao ‘‘političku odluku’‘ koja, kako ističu, treba da ima utemeljenje u zakonima i struci.



Predsednica HNV-a Jasna Vojnić ocenjuje da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu navodeći da prema poslednjem popisu Bunjevci čine 9,57 odsto stanovništva u Subotici.



‘‘Do sada u Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabeležen slučaj novog, slobodnog tumačenja zakona’‘ i ‘‘pozitivne diskriminacije“ te će ovo predstavljati mogući presedan’‘, navela je Vojnić za Tanjug.



Ona ističe da je inicijativa o bunjevačkom jeziku suprotna odredbama Sporazuma između Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i da, prema njenoj oceni, može da bude dodatni razlog za narušavanje ukupnih odnosa između Srbije i Hrvatske.



Vojnić smatra da postoji i ‘‘naučni apsurd’‘ u vezi sa bunjevačkim jezikom i ističe da je reč ‘‘govoru’‘ koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji, kako navodi, prema genetskolingvističkom kriterijumu pripada hrvatskom jezičnom korpusu.



‘‘Ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački govor se nikad ne naziva jezikom, što je navedeno u saopštenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje’‘, ukazuje Vojnić.



Smatra da to što je inicijativu podneo gradonačelnik Subotice dokazuje da se država ponovo svrstala na jednu stranu u identitetskim sporovima hrvatske zajednice u tom gradu.



Hrvatski demokratski forum pozvao je danas odbornike Skupštine grada da skinu sa dnevnog reda predlog o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu i da u razgovoru sa institucijama i pojedincima iz hrvatske zajednice razmotre dugoročne posledice takve odluke.



U saopštenju HDV-a se navodi da je najavljeno uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu poslednji i najveći poraz ‘‘samonametnute vrhuške hrvatske zajednice u Srbiji predvođene Tomislavom Žigmanovim i Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini (DSHV).



‘‘Istovremeno, to je logičan sled političkog angažmana ove od naroda odmetnute grupacije posvećene u potpunosti samo etnobiznisu, a ni najmanje hrvatskoj zajednici’‘, poručuju u HDV.