Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Naša profesorka vebinaru iz hispanske književnosti i kulture

16.01.2021. 12:13 12:36
Piše:
Izvor: Privatna arhiva

NOVI SAD: Docentkinja na Odseku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dr Bojana Kovačević Petrović učestvovala je kao jedini predavač iz regiona u projektu “Međunarodni vebinar iz hispanske književnosti i kulture” oksfordskog Redli koledža. Poziv da učestvuje u ovom projektu, koji traje od početka decembra prošle do sredine februara ove godine, dobila je letos od profesorke Patrisije Hajnd sa Redli koledža.

Zamisao projekta je da omogući đacima državnih i privatnih koleya širom Velike Britanije, koji su zbog pandemije mesecima bili uskraćeni za kvalitetnu nastavu, da čuju predavanja vrhunskih stručnjaka iz oblasti književnost, kulture i filma, odnosno društveno-političkih kretanja u Španiji i Latinskoj Americi. Poziv je upućen na adrese oko stotinu univerzitetskih profesora sa najuglednijih univerziteta Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Španije, više zemalja Latinske Amerike, a jedan je stigao i u Srbiju. Među vrhunskim predavačima koji učestvuju u ovom projektu su, na primer, dr Viktor Rivas sa Univerziteta u Torontu, dr Johana Liander sa Harvarda, dr Rosio Ovijedo sa Univerziteta Komplutense u Madridu, dr Ektor Ojos sa Univerziteta u Stenfordu. Među izabranim predavačima je i dr Džefri Sedenjo sa Haverijanskog univerziteta u Bogoti, koji je na neki način i preporučio našu profesorku za ovaj projekat, budući da je na tom kolumbijskom univerzitetu prošle godine ona održala virtuelno predavanje o hispanoameričkim piscima-prevodiocima.

Po rečima Bojane Kovačević Petrović, profesorima je ponuđeno 15 tema, među kojima su bila i neka od velikih dela svetske literature kao što su “Tunel” Ernesta Sabata, “Dom Bernarde Albe” i “Krvave svadbe” Federika Garsije Lorke, “Hronika najavljene smrti” i “Pukovniku nema ko da piše” Gabrijela Garsije Markesa, a svako je odabrao jednu o kojoj će govoriti, uz slobodnu opciju podteme. Njen izbor je pao na Meksičku revoluciju u romanu “Kao voda za čokoladu” meksičke spisateljice Laure Eskivel. Predavanje je održala 14. januara, trajalo je sat vremena, praćeno je detaljnom prezentacijom, a prisustvovali su đaci i profesori koledža Redli, kao i St Mary Radcliffe and Temple School. Sva predavanja stotinu profesora vrhunskih stručnjaka za španske i latinoameričke teme su snimljena i podignuta na platformu Redli koledža, kako bi imala otvoren i besplatan pristup za đake i studente širom sveta.

“Kao voda za čokoladu” (1989) prvi je roman meksičke književnice Laure Eskivel, koji je odmah po objavljivanju stekao svetsku slavu: preveden je na oko 40 jezika, među kojima je i srpski, prodat u preko sedam miliona primeraka. Svrstan je u sto najboljih romana na španskom jeziku u 20. veku. Po njemu je 1992. snimljen odličan film u režiji autorkinog tadašnjeg supruga Alfonsa Araua i po njenom scenariju, kaže naša sagovornica.

Povrh svega, dodaje, roman predstavlja kritiku tradicionalnog društva kroz priču o neostvarivoj ljubavi, ispripovedanoj iz kuhinje u kojoj se pripremaju tradicionalni meksički specijaliteti čiji ukus i aroma utiču na emocije i postupke svih likova. Radnja je smeštena u ruralno područje na severu Meksika, koji je za vreme revolucije (1910-1920) bio prostorni domen Panča Vilje i njegovih gerilaca, te autorka kroz osnovnu priču ukazuje na uticaj oružane borbe na život običnog čoveka: pljačke, silovanja, bahatost vojnika, ali i ulogu žene u Meksičkoj revoluciji, čime razbija stereotipe koje je nametnulo tadašnje društvo.

Projekat Redli koledža je, po saznanju Bojane Kovačević Petrović, najveći međunarodni virtuelni projekat koji je ikada organizovan u domenu hispanistike i predstavlja veliki doprinos đacima, studentima i profesorima koji uče i podučavaju hispanske književnosti i kulture širom sveta. Kao jedini predavač iz našeg regiona, ona naglašava da je istinski počastvovana ovim pozivom, kako zbog prilike da trajno prenese svoje znanje, tako i zbog činjenice da to čini kao predavač Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Projekat je privukao ogromnu pažnju, a podržale su ga organizacija Pearson Education, kao i ambasade Argentine, Kolumbije, Ekvadora, Bolivije, Perua i Kosta Rike u Velikoj Britaniji i Institut Servantes u Mančersteru/Lidsu.

Bojana Kovačević Petrović doktorirala je na Odseku za hispanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Od juna prošle godine upravnica je Iberoameričkog centra Filozofskog fakulteta UNS. Objavila je oko pedeset naučnih članaka i eseja o književnom stvaralaštvu Karlosa Fuentesa, Marija Vargasa Ljose, Roberta Bolanja, Oktavija Pasa, Soe Valdes, Fernanda Arabala, Federika Garsije Lorke, Servantesa… Kao gostujući profesor, održala je kurseve i predavanja na Univerzitetu u Verakrusu, Univerzitetu u Gvadalahari, Autonomnom Univerzitetu u Meksiku, Haverijanskom univerzitetu u Bogoti, Autonomnom univerzitetu u Madridu... Bavi se književnim, sudskim, simultanim i konsekutivnim prevođenjem. Prevela je tridesetak knjiga hispanoameričkih i španskih autora i priredila više antologija. U poslednje vreme bavi se uzajamnim vezama između jugoslovenske i latinoameričke književnosti i kulture.

N. Popov

Autor:
Pošaljite komentar