Na proveri standardizovana državna matura
Nejednako vrednovanje znanja učenika, nepoverenje visokih škola u dosadašnje rezulate maturskih ispita i preopterećenost mladih koji u istoj sezoni polažu i prijemne ispite za upis na fakultete, ponekad i na više njih, bili su razlozi da se u obrazovni sistem od 2022. uvede standardizovana državna matura.
Kako će izgledati obavezan teorijski ali ne i praktični „ispit zrelosti” koji bi trebalo da objektivnije proveri njihova postignuća, imaće priliku da iskusi oko 5.000 učenika trećih razreda iz 101 srednje škole, u kojima će od 27. do 30. oktobra biti sprovedeno prvo pilotiranje sve tri vrste državne mature – opšte, stručne i umetničke. Cilj je da se na vreme uoče i otklone eventualni propusti i nedostaci, ali i da se učenici navikavaju na testiranje ovog tipa i ispitne zadatke, kažu iz resornog ministarstva.
Zadacima će biti obuhvaćeno gradivo prvog i drugog razreda, i to iz srpskog odnosno maternjeg jezika, matematike i predmeta sa Liste opšteobrazovnih predmeta, s tim što će izborni predmet biti unapred određen na nivou škole, što se razlikuje od prave mature.
Testovi će u gimnazijama imati po 20 zadataka, a u srednjim stručnim školama 25, koje valja rešiti za 90 minuta, i njih će pregledati eksterni ocenjivači. Odabranim uzorkom biće obuhvaćeni i neki od đaka koji se školuju na jezicima manjina (mađarskom i bosanskom), te mladi sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, kojima će uslovi biti prilagođeni. Nakon završenog pilotiranja, testovi će biti dostupni svim školama.
Priručnici koji se pripremaju za svaki predmet, odnosno područje rada, pa i na osam jezika nacionalnih manjina, sadržaće primere po dva maturska testa, ali se nijedan od objavljenih zadataka neće doslovno naći na pravoj maturi. Odlučeno je da budu samo u elektronskom obliku i dostupni na internetu kako bi se izbegli nepotrebni troškovi štampanja i ponudio veći broj zadataka od prvobitno predviđenog.
Svaka od tri vrste mature – opšta, umetnička i stručna – sastoji se od dva dela. Obavezni deo polažu svi učenici i njega čine tri testa: iz srpskog odnosno maternjeg jezika i književnosti, matematike i jednog predmeta sa Liste opšteobrazovnih predmeta po sopstvenom izboru (strani jezik – engleski, italijanski, nemački, ruski, francuski ili španski, fizika, hemija, biologija, geografija, istorija), odnosno iz stručnog predmeta ukoliko završavaju takvu školu.
Ako su matematiku učili dve godine ili kraće, u obaveznom delu umesto nje mogu izabrati nešto drugo sa pomenute liste, ali sva tri ne smeju biti jezici. Izborni predmet dozvoljeno je polagati i naknadno, u drugom roku, ali treba imati u vidu da se time rizikuje upis na željeni fakultet, koji će dotle možda popuniti raspoloživa mesta.
Fakulteti se dosad nisu izjasnili koje će kriterijume primeniti pri upisu i kako će vrednovati rezultate mature. Dok će za neke ona biti dovoljna, biće i onih, verovatno najpopularnijih, koji će tražiti proveru posebnih znanja, talenata i sposobnosti. Da bi nastavili školovanje na univerzitetskom nivou, učenici trogodišnjih smerova moraće da nadoknade četvrtu godinu, a zatim da polažu maturu pod istim uslovima i istim rokovima kao i ostali.
Budući da se polaganje mature mora uskladiti sa rokovima za upis na fakultete, ono će biti organizovano u dva roka. Prvo, po završetku nastave za završne razrede, u periodu maj–jun, namenjeno je svima. Drugo, krajem leta, u periodu avgust–septembar, predviđeno je za učenike koji su pali na popravni ispit ili nisu položili maturu iz prvog pokušaja, odnosno nisu bili u prilici da izađu na nju iz bitnog i opravdanog razloga, za koji moraju imati nepobitan dokaz. Nakon toga, treću šansu dobiće tek krajem sledeće školske godine.
Naredno pilotiranje, planirano za maj sledeće godine, trebalo bi da u potpunosti liči na pravu državnu maturu, jer će se tada, osim zadataka, proveravati i sve ostale procedure. Maturu prva polaže generacija učenika koja se u srednju školu, i to na trogodišnji smer, upisala 2018. godine.
Praktični deo, koji ih takođe čeka na kraju školske 2020/2021, čine jedan ili više standardizovanih zadataka, kojima se proveravaju stručne kompetencije propisane standardom kvalifikacija za profil za koji se učenik obrazovao. U ispitnoj komisiji biće dva nastavnika glavnih stručnih predmeta i jedan eksterni član – predstavnik poslodavaca. Đaci koji se školuju četiri godine polažu maturski ispit po završetku školske 2021/2022. godine.
S. Milačić