Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Sve više kratkovidih i među mladima

30.03.2020. 13:08 13:11
Piše:
Foto: Dom zdravlja „Novi Sad”

Savremena medicina omogućava kompletnije preglede i bolje lečenje, zahvaljujući širini dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, te se tako danas i oftalmološke bolesti ranije otkrivaju.

Zanimalo nas je koliko su bolesti oka danas rasprotranjenije u odnosu na raniji period, a odgovor smo dobili od načelnice Službe Doma zdravlja „Novi Sad” za specijalističko-konsultativnu delatnost dr Olgice Jukić Neatnice, uz konsultaciju šefice Odeljenja oftalmologije dr Ivanke Tanasijević Filipov.   

– Neke oftalmološke bolesti jesu u porastu, a neke se samo ranije otkrivaju i bolje kontrolišu, što dovodi do potrebe za sve većim brojem očnih pregleda – kazala je dr Olgica Jukić Neatnica. – U svetu, ali i kod nas, hronične masovne nezarazne bolesti su u stalnom porastu i neke od njih, poput dijabetesa, zbog rizika od komplikacija na očima, zahtevaju i redovne očne preglede tih pacijenata. Tipičan primer očnog problema današnjice koji je u porastu je kratkovidost. U celom svetu je sve veći broj kratkovidih osoba, naročito među mladima.

Po njenim rečima, moramo imati u vidu da nam je populacija sve starija, te zbog potrebe praćenja različitih promena na očima koje su u vezi sa starenjem, veliki deo pacijenata Službe oftamologije su građani u poznijim godinama.

– Na Odeljenju oftalmologije Doma zdravlja „Novi Sad” prošle godine ostvareno je 49.826 pregleda dece i odraslih, a pružene su 85.833 usluge. Oko 30 odsto ukupnih pregleda se odnosilo na populaciju mlađu od 18 godina – priča dr Jukiħ Neatnica. – Najčešće dijagnoze kod mlađe populacije su astigmatizam: usled nejednake zakrivljenosti rožnjače, javlja se zamagljen i nejasan vid, deformisana slika i deformacija slova, i kratkovidost, a kod starijih – katarakta i dalekovidost. Zahvaljujući razumevanju menaymenta i pomoći nadležnih gradskih i pokrajinskih struktura, posedujemo savremenu oftalmološku opremu, a savremeni aparati omogućavaju brži i kvalitetniji rad oftalmologa. Automatizovani keratorefraktometar omogućava da se brže ispita vidna oštrina pacijenata i propišu odgovarajuħe naočare. To pacijente čini zadovoljnijim, a lekarima daje više vremena za bavljenje očnim bolestima.


Pandemija odgodila edukaciju

Svetska nedelja glaukoma se obeležava sredinom marta s ciljem podizanja svesti o glaukomu i važnosti njegovog ranog otkrivanja. Po rečima dr Olgice Jukić Neatnice, tu nedelju je kao i svake godine trebalo da obeleži i novosadski Dom zdravlja edukacijom pacijenata u vezi s glaukomom, ali je vanredna situacija izavana pandemijom koronavirusa odgodila plemenitu ideju.


Kako kaže doktorka, oftalmološki pregledi često su kompleksni, dugo traju, vrlo često podrazumevaju i ukapavanje kapi za širenje zenica, i zahtevaju česte kontrole u slučaju povrede, glaukoma, bolesti mrežnjače, pregleda kod dece i slično. Svakodnevno se, uz redovno zakazane pacijente, primaju i hitni slučajevi, povrede i druga hitna stanja, stoga su čekaonice te službe uglavnom popunjene. 

– U zavisnosti od prirode oftalmološkog problema, pregledi hitnih slučajeva nekada traju dugo i mogu da dovedu do usporavanja u radu s redovno zakazanim pacijentima – poručuje doktorka. – Mnogi od tih hitnih slučajeva, naročito povrede i razna upalna stanja, zahtevaju i da se nekoliko dana zaredom kontrolišu, pa na Odeljenju oftalmologije svakodnevno postoji određeni broj pacijenata koji se zbrinjavaju mimo redovno zakazanih pacijenata i koji se ne mogu unapred predvideti.

Doskoro su, kao deo tima, s oftalmologom radile dve optometristkinje s Prirodno-matematičkog fakulteta, međutim, kako kaže dr Jukiħ Neatnica, normativ kadra za ustanove primarne zdravstvene zaštite ne prepoznaje to radno mesto. 

– Dom zdravlja „Novi Sad” je napravio pionirski korak, prepoznavši potencijalnu korist od optometrista u radu s pacijentima tokom više od dve godine rada – priča naša sagovornica. – One su se uklopile u timski rad, učestvujući u određenim segmentima rada s pacijentima i pomažući medicinskim sestrama i oftalmolozima. Time smo pokazali da optometristi u našoj zemlji imaju potencijal da budu korisni članovi tima u kliničkom radu. Ako se njihovo zanimanje u budućnosti prepozna kadrovskim normativima, to će biti impuls i drugim zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite da ih zaposle.

I. Bakmaz

 

Piše:
Pošaljite komentar