Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Antić: EPS i Srbijagas će raditi još efikasnije

02.01.2020. 13:48 13:50
Piše:
Izvor: Tanjug (Video)

LAZAREVAC: Elektroprivreda Srbije i Srbijagas će raditi još efikasnije, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić na pitanje novinara šta znači najava premijerke Ane Brnabić da program Srbija 2025. predviđa reformu i ta dva državna preduzeća.

V.d. direktora EPS Milorad Grčić je ukazao da je EPS već značajno unapredio poslovanje, s obzirom da je smanjio gubitke na mreži sa oko 13 na 11,5 odsto, što je ušteda od 300 megavata godišnje, ali i značajno povećao naplatu koja je u 2019. iznosila 101 odsto (aktuelnih i starih potraživanja).

Oni su tako odgovorili na pitanje novinara šta treba da donesu reforme, pošto je EPS od 2012. već dva puta organizaciono reformisan.

Antić i Grčić su danas posetili površinski kop Polje G Rudarskog basena Koluara povodom ostvarenja proizvodnje i širenje kopa preko Ibarske magistrale.

"Naravno da su EPS i Srbijagas najvažnija preduzeća. I uvek su u prvom planu i mi ćemo prioritetno raditi da imamo u njima efikasnije procese upravljanja i proizvodnje. Sve preporuke (Svetske banke) idu u pravcu da naša javna preduzeća moraju da funkcionišu efikasnije i da moraju da ostvaruju bolje rezulate", rekao je Antić.

Kaže da u programu Srbija 2025 postoje dva segmenta.

"Prvi, mi sa Svetskom bankom radimo intenzivno i ona je u svojim preporukama za intezivniji rast našeg BDP-a predvidela jačanje konkurentnosti i otvaranje tržišta i slično, a deo tih preporuka SB se odnose na Srbijagas i EPS, sa stanovišta razdvajanja energetskih delatnosti i sa stanovišta veće tržišne utakmice. Drugi set pitanja, nije vezan samo za ta dva preduzeća već za ukupan javni sektor i sva naša javna preduzeća".

Antić kaže da se preporuke odnose i na to da rad preduzeća po pitanju efikanosti treba da bude po evropskim standardima.

Grčić je istakao da je EPS već značajno promenio sliku, zbog smanjenja tehničkih gubitaka na mreži sa 13 na 11,5 odsto od 2016. do 2019. godine.

"Spasili smo 300 megavata, tih 1,5 odsto je kao jedanblok od 300 megavata. Prosek gubitaka u razvijenim evropskim zemljama je između sedam i devet odsto. Mi smo napravili plan i sigurni smo da ćemo u 2021. imati jednocifren procenat gubitaka".

Grčić ističe da naplata iznosi 101 odsto, a kumulativna naplata u prethodnim godinama 94 odsto.

Kaže da to pokazuje da je EPS mnogo efikasniji, kao i da su smanjene krađe u 2019. i da je bilo nešto manje od 10.000 krivičnih prijava.

"Poražavajuće je i to da su najredovnije platiše fizička lica koja imaju najmanje, dok najveće krađe i zloupotrebe prave oni koji su značajno bogatiji, kao i privredni subjekti ranije bilo pravilo tužimo eps i dobijamo sigurno", naveo je Grčić.

Dodaje da je EPS prestao da gubi sporove i da su ranije ljudi za svakakve gluposti tužili EPS i dobijali.

Fiskalni savet stavio planove EPS-a u svoje preporuke

EPS će u ekološke investicije uložiti još 800 miliona evra, od čega više od 600 miliona u smanjenje zagađenja vazduha, rekao je danas v.d. direktora EPS-a Milorad Grčić, a ministar energetike Aleksandar Antić je istakao da ne može da se kaže da su to preporuke Fiskalnog saveta pošto je to telo preuzelo planove EPS-a i stavilo u svoj izveštaj.

Na pitanje novinara da li EPS može da sprovede preporuke Fiskalnog saveta koji kaže da će za ekološke investicije u EPS-u biti potrebno oko 800 miliona evra, Grčić je rekao da može, da je to sve već predviđeno planom i da će biti sprovedeno.

Antić je tokom obilaska površinskog kopa Polje G Rudarskog basena Koluara tim povodom rekao:

"Nije Fisklani savet nama preporučio šta mi treba da radimo već je u svom izveštaju preuzeo naše planove i stavio ih u svoj izveštaj. Nikakva filozofija tu ne postoji. Najbolje mi znamo šta treba da radimo, a dokaz toga je da je Fisklani savet to prepisao u svoj izveštaj".

Antić navodi da je EPS u te zelene projekte već investirao više od 400 miliona evra i da je tačno da je potrebno investirati još dodatnih 800 miliona evra.

"To je deo našeg plana i naravno da ćemo to realizovati. Ključni elementi toga su rešavanje praškastog zagađenja kroz elektrofiltere koje smo završili. Odsumporavanje je urađeno u Kostolcu B, TENT A radimo, a za TENT B završavamo finansiranje u ovom trenutku. Za ostale projekte ćemo raditi u hodu. Tu je i denitrifikacija koju smo uradili na velikom broju blokova. U te zelene projekte ulaze i neki segmenti koji su vezani za energetsku efikanost, a jedan od njih je i homogenizacija uglja na kopu Tamnava zapadno polje i to zavrsavamo i vrlo brzo će biti u funkciji".

Mi apsolutno dobro znamo sta je naša agenda i za nju ćemo obezbediti finansiranje, kao što smo to uspešno radili i do sada, poručio je Antić.

EPS, navodi, jasno prepoznaje ključne ciljeve razvoja energetskih politika u Evropi i okruženju.

"Zato čuvamo šta imamo, ali ne tako što ćeo da se samo busati u grudi već zato što ćemo da modernizujemo i povećamo efikasnosti i podginemo standarde. Potpuno je jasna vizija moderne Elektroprivrede Srbije, koja će se ostvarivati kao i drugi ciljevi što se ostvaruju", poručio je Antić.

Grčić je rekao da EPS trenutno najveće investicije u vezi sa zaštitom životne sredine realizuje na projektu odsumporavanja na temoelektranama TENT A u Obrenovcu.

"Podsećam da je i taj projekat bio nekoliko godina potpuno zaglavljen i u narednih par nedelja svi ćete biti pozvani, jer sada tamo već ima šta da se vidi. Baš uoči Nove godine građevinski radovi izašli iz zemlje, to je sada ozbiljno gradilište i u narednih desetak dana svi ćete moći da to vidite".

Grčić navodi da je u završnoj fazi dokumentacija za objavu tendera za odsumporavvanje na TENT-u B, što će biti najkasnije do kraja februara ili u martu.

Buduća termoelektrana Kolubara B u Kaleniću takođe podrazumeva odsumporavanje, dodao je Grčić.

Kaže da će isto biti relizovano i na blokovima A1 i A2 u Obrenovcu i podsetio da to nije bilo predviđeno da se radi jer je neko ranije u strategiji precrtao rad ta dva bloka u budućnosti.

"Tako da ovo što se sada radi na TENT A tretira blokove A3, A4, A5 i A6 i logično je gde su A 1 i A2 i zašto nisu u tom velikom projektu. Oni će najkasnije to 2023. biti bolji nego što su bili 1970. i 1971. godine. Tako da se potpuno uklapamo u tih 800 miliona evra", naglasio je Grčić.

Autor:
Pošaljite komentar