Sotonski tango i Bela Tar na Sarajevo film festivalu
SARAJEVO: Film "Sotonski tango" (Satantanga), remek-delo mađarskog reditelja Bele Tara (64), 25 godina nakon premijere, digitalno restauriran biće prikazan na 25. Sarajevo film festivalu.
Snimljen 1994, "Sotonski tango" je 450-minutna adaptacija prvog romana dobitnika međunarodne "Buker" nagrade Lašla Krasznahorkaija.
Njegova restauracija je bila herojski poduhvat s obzirom da je originalna filmska traka duža od 12 kilometara i teška oko 104 kilograma.
Sedmoipolsatni film restauriran je u saradnji s mađarskim "FilmLabom" i američkom kompanijom "Arbelos Films", pod nadzorom samog Tara.
Film Bele Tara, dobitnika "Počasnog Srca Sarajeva" 2013. godine, imaće specijalnu projekciju, a festivalskoj publici film će predstaviti autor lično, jedan od najvažnijih filmskih umetnika današnjice.
Restaurirana verzija filma prikazuje se u Sarajevu nakon što je prvobitno prikazana na Berlinalu.
Bela Tar je sa 16 godina počeo amaterski da se bavi filmom, a sa 22 godine je režirao svoj prvi dugometražni film "Porodično gnezdo" (1977).
Ovaj film, uz filmove "Autsajder" (1981) i "Ljudi iz radničkih baraka" (1982) predstavlja prvu fazu opusa Bele Tara, karakterističnu po bavljenju problemima društva i dokumentarističkom stilu.
Sredinom 1980-ih počeo je sarađnju sa piscem Lašlom Krasznahorkaijem, čiji su radovi poslužili kao osnova za Tarove filmove "Prokletstvo" (1988), "Sotonski tango" (1994) i "Verkmajsterove harmonije" (2000).
Film "Prokletstvo" je označio početak vizualnog stila po kojem je Bela Tar poznat i danas - specifičan crno- beli fotografski pristup i dugi, spori kadrovi.
"Torinski konj" (2011), kojeg je najavio kao svoj poslednji film, predstavljen je na Filmskom festivalu u Berlinu, gde je osvojio Veliku nagradu žirija - Srebrnog medveda, kao i Nagradu FIPRESCI.
Tar nikada nije bio deo mejnstrim kinematografije, a filmski svet ga smatra jednim od najoriginalnijih savremenih svetskih autora.
Crpeći inspiraciju iz radova italijanskog neorealizma i francuskog novog talasa, te na provokativan način ispitujući današnju otuđenost i moral, njegovi filmovi imaju snažan uticaj na mlađu generaciju filmskih autora.
Od francuske vlade proglašen je vitezom iz reda umetnosti i književnosti, dobitnik je nekoliko značajnih nacionalnih, međunarodnih nagrada, počasnih doktorata i nagrada za životno delo.