Pokrajinski ombudsman: Živi se mnogo bolje nego ranije

"Kada govorimo o iseljavanju iz zemlje ne možemo da izdvajamo i kažemo da više odlaze pripadnici jedne, a manje pripadnici druge populacije. To je pogrešna premisa, koja se provlači između redova i to je potpuno netačno", rekao je Pokrajinski ombudsman Pavlović, odgovarajući na pitanja novinara pred početak skupa "Migracija stanovništva i njen uticaj na demografski razvoj Srbije".



Kako kaže, te su premise pogrešne i rezultat su nekih ranijih vremena.



"Tada smo imali stanovništvo koje je bilo ekonomski devastirano i koje je htelo da potraži svoje bolje sutra van granica naše zemlje. To se sad polako zaustavlja. To je jedan proces i ne možemo reći da se on skroz zaustavio sa otvaranjem novih radnih mesta, fabrika, različitih institucija. Kao što se dugi niz godina stvarala klima koja je vodila ka tome da ljudi odlaze, sad je isto tako potreban duži period da se takva fluktuacija stanovništa zaustavi", rekao je Ombudsman.



Smatra da je za svaku pohvalu ekonomska klima koju danas građani Srbije imaju u svojoj zemlji.



"Mi se nadamo da to vodi ne do readmisije, već da će se ljudi ponovo vraćati u zemlju porekla, jer moj subjektivni osećaj je da se živi mnogo bolje nego ranije i mnogo bolje nego u zemljama u okruženju", rekao je Pokrajinski ombudsman, pa podsetio novinare na to "koliko su puta do sada izveštavali sa otvaranja neke fabrike u Srbiji" navodeći to kao činjenice koje potvrđuju da to "nije samo njegov subjektivni osećaj".



Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva, ocenjeno je na skupu, utiču na Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu i na njen demografski razvoj.



"Već dve decenije imamo izraženu depopulaciju, a ona je rezultat iseljavanja stanovništva, ali i negativnih prirodnih komponenti. Migracije utiču na promenu strukture. Ako vam ode aktivno radno sposobno stanovništvo, ostaće mladi koji će ući u radno sposobni kontigent i onda će i oni otići", rekla je docent Prirodno-matematičkog fakutleta u Novom Sadu Milica Solarević.



Naglašava da su među najvažnijim pokazateljima zapravo procenat starijih od 60 godina, procenat radno sposobnog ili aktivnog stanovništava i prosečan broj članova domaćinstva. Napominje da je bitno utvrditi da li su jednočlana ili dvočlana domaćinstva, pogotovo u pograničnim seoskim delovima Vojvodine, stariji ljudi, bake i deke ili mladi bračni parovi.



"Ukoliko kažemo da u nekim banatskim pograničnim delovima prosečna starost daleko iznad svih drugih oblasti to znači da vam je svaka treća osoba starija od 65 godina. Jedan od načina da se nešto promeni, sistemskim merama, jeste revitalizacija seoskih područja i generacijska saradnja. Nije problem da li naselje ima 100, 200 ljudi, nego da ti ljudi žive dostojanstveno. Jedan od modela je da budu napravljene službe i da budu umrežena mnoga naselja, što bi išlo iz opštinskih centara i gde bi bili uključeni i stariji i mlađi, a i jedni i drugi bi imali dostojanstven život", rekla je Solarević.