SUĐENJE ZA PREVARU GOLMANA Đurkoviću 19 meseci i kazna od milion dinara
BEOGRAD U Specijalnom sudu u Beogradu, nakon četiri meseca suđenja trojici optuženih za prevaru fudbalskog reprezentativca Vladimira Stojkovića prilikom kupoprodaje zemljišta na beogradskoj Čukarici, optuženi Vladimir Đurković, koji je u iskazu pred sudom priznao krivicu, u međuveremenu je zaključio s Tužilaštvom sporazum o priznanju krivice.
Sud je prihvatio taj sporazum i po njemu doneo presudu kojom je Đurković osuđen na 19 meseci zatvora i novčanu kaznu od milion dinara, dok se suđenje nastavlja u odnosu na optužene bivšeg potpredsednika opštine Čukarica Uroša Jankovića i fudbalskog menayera Miroslava Stefanovića, koji negiraju optužbe.
Odbranu Jankovića i Stefanovića, koji tvrde da nemaju nikave veze s lažnim prodajama parcela i da o tome nisu ništa znali, potvrdio je i Đurković kada je pred sudom pre dva meseca naveo da je lično i sam osmislio prodaju nepostojećih parcela Stojkoviću, i izveo je koristeći lažne vlasnike-prodavce i lažni pečat, s tim što su tri parcele bile regularne.
Juče su u nastavku suđenja Jankoviću i Stefanoviću, kao svedoci ispitani Valentina Stojković, supruga oštećenog golmana, i Nenad Nešković, Stojkovićev kum. Oboje svedoka ispričalo je da je Stojković bio doveden u zabludu u vezi s kupovinom parcela.
Valentina Stojković je navela da su bili u šoku kad se pokazalo da su ugovori o kupoprodaji zemljišta lažni, osim jednog ili dva.
Nenad Nešković je posvedočio da mu se kum poverio da kupuje zemljište na Čukarici, koje će biti atraktivno za gradnju, i da je u toj priči „preko Jankovića, koji je uticajan čovek”.
Tužilaštvo sumnjiči okrivljene da su tokom 2015. i 2016. godine, koristeći falsifikovanu dokumentaciju, prodali fudbaleru Vladimiru Stojkoviću više nepostojećih placeva u Makiškom polju, a da su prethodno ubedili oštećenog u to da su placevi u vlasništvu fizičkih lica i da će u nekom budućem periodu biti atraktivni za ulaganje i izgradnju.
Nakon što je prevara otkrivena i proces pokrenut, Stojković je podneo zahtev za odštetu od 23 miliona dinara na ime novca datog za kupovinu parcela koje, kako se kasnije pokazalo, ne postoje.
J. J.