Godišnje 400 žena u Srbiji umre od raka grlića materice
- Svake godine u Evropi 24.000 žena umre od karcinoma grlića materice, a u Srbiji umre 400 žena.
Ovo je bolest koja je izlečiva i zato je izuzetno važna prevencija i to preventivni pregledi i vakcinacija protiv HP virusa - kaže upravnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Vojvodine profesor dr Tihomir Vejnović napominjući da se tokom ove cele sedmice obeležava Evropska nedelja prevencije raka grlića materice.
Upravo zahvaljujući preventivnim pregldima i vakcinaciji, Australija je uspela potpuno da eliminiše bolest, a na dobrom putu da postigne isti rezultat je i Švedska.
- To je veliki motiv i zato je važna saadnja sa domovima zdravlja i opštim bolnicama u celoj Vojvodini, kako bi se sproveli skrining pregledi i vakcinacija, ali i podigla svest o značaju prevencije - istakao je dr Vejnović.
U poslednjih desetak godina u Klinici za ginekologiju i akušerstvo imali su osam trudnica kod kojih je u trudnoći otkriven rak grlića materice.
- U četiri slučaja je bila poodmakla trudnoća, a u četiri trudnoća je bila na početku. Trudnimo se da radimo poštednu operacije, tako da su deca rođena u 50 odsto slučajeva - ispričao je dr Đurđević.
Upravnik Zavoda za ginekologiju u Klinici profesor dr Srđan Đurđević naveo je da je ovaj karcinom drugi po učestalosti kod žena i da žene najčešće obolevaju između 40. i 44. godine.
- Prevencijom ova bolest može da se spreči i zato je važno da svaka žena bar jednom u dve do tri godine uradi pregled sa Papa testom. Duga je evolucija od prekanceroznih promena do pojave karcinoma i zato pregledi mogu da budu na dve do tri godine. Za deset godina imali smo 2.000 intervencija vezanih za prekancerozne promene, a za 20 godina 263 radikalne operacije. Od ukupnog broja ginekoloških operacija koje uradimo, od 15 do 20 odsto vezano je za karcinom grlića materice - naveo je dr Đurđević.
Istakao je značaj vakcinacije protiv humanog papiloma virusa i napomenuo kako se uz pomoć vakcine značajno smanjuje učestalost karcinoma. Tri vakcine u razmaku od šest do 12 meseci, koje se daju pre stupanja u seksualne odnose, mogu i do 95 osto da smanje nastanak bolesti.
Dr Đurđević objašnjava da pacijentkinje prvo treba da idu na pregled kod ginekologa u dom zdravlja i tamo im se u okviru pregleda uradi i Papa test.
- Ukoliko je sumnjiv citološki nalaz Papa testa, pacijentkinje se upućuju u Polikliniku KCV i kod nas na Kliniku na dodatne preglede. Ako se promena otkrije ranije, radi se manja intervencija. U tom slučaju pacijentkinje čekaju mesec do dva na operaciju, jer bolest ima dugu evoluciju. Pacijentkinje sa karcinomom se odmah operišu, bez čekanja, a ukoliko je nemoguće da se uradi operacija, upućuju se na dalje lečenje u druge ustanove - objasnio je dr Đurđević.
Profesor Đurđević je naglasio da je zahvaljujući redovnim pregledima u Finskoj smanjen broj obolelih od ovog mligniteta i sada se bolest javlja kod četiri od 100.000 žena.
- Kod nas na 100.000 oboli 21, do 22 žene, što je ipak pomak na bolje jer je ranije taj broj bio veći i obolevale su 24 žene na 100.000 - naveo je dr Đurđević.
Kada su tumori do dva centimetra i bez metastaza, uspešnost izlečenja je 95 odsto i dr Đurđević je ocenio da su u tom slučaju odlični rezultati.
- Dobra je prognoza i ako su veći od dva centimetra, a nema metastaza. Lošije su prognoze ukoliko ima metastaza i tada se pacijentkinje upućuju na dalje lečenje, ali i tu su kod jedne grupe pacijentkinja dobri rezultati - istakao je dr Đurđević.
LJ. Petrović