Cene stanova pristojne, a kupci oprezni
Povoljni stambeni krediti, dobra ponuda nekretnina i porast zaposlenosti nisu, ili, bolje rečeno, još nisu, doneli bum na tržištu nekretnina.
U agencijama koje se bave trgovinom kućama i stanovima kažu da je još rano da se prognozira kako će se kretati biznis u 2019, ali ako se sudi po kraju prošle godine, ne treba očekivati velike promene.
A lane je bilo tako da su se cene stanova u gradovima držale na nivou od 500 do 1.000 evra za kvadrat u novogradnji. Kuće na selima, posebno one starije i slabije održavane, mogle su se kupiti već za nekoliko hiljada evra. Tu je važilo pravilo: što dalje od grada, to jeftinije. U većim gradovima novi stanovi koji se kupuju direktno od investitora su jeftiniji nego kada se pazari starija novogradnja. Kupci nekretina ne dižu kredit ako ne moraju, a kada je to već jedina opcija, trude se da im zaduženje bude što manje. Odnosno, nekretnine se najviše kupuju uz kombinaciju gotovine i kredita.
Šta na samom početku godine nude banke i agencije koje se bave tim poslom?
Kamate na stamebne kredite kreću se efektivno između tri i četiri odsto na godišnjem nivou. Reč je o indeksiranim kreditima koji su vezani za evro. Uprkos nikad nižim kamatama, krediti za tu namenu su zabeležili rast u 2018. od svega 5,6 odsto i ove godine su se zaustavili na brojci od 403,97 milijarde, što je 21,54 milijarda više nego u 2017. Odnosno, gotovinski krediti su ih prešišali gotovo četiri puta. S obzirom na to da su ove godine uvedena ograničenja za gotovinske kredite koji su se koristili za kupovinu nekretnina, moguće je da će biti više interesovanja za stamebene zajmove. Oni koji se odluče da se zadužena rok od dve-tri decenije treba da računaju na to da će euribor – kamatna stopa Evropske centralne banke – koja je sada u minusu, u 2020, gotovo izvesno zabeležiti skok. Zato je savet da se bira što niža kamata jer se kod nas kredit vezan za evro računa po varijabilnoj stopi pa je, ako je verovati svetskim ekspertima, rast kamata neminovan.
Što se tiče ponude na tržištu, raznolika je. Tako se u Novom Sadu, gde su u Vojvodini cene i najviše, kvadrat nudi za 1.000 evra i u starijoj i u novijoj novogradnji. Međutim, oni koji žele da brzo prodaju nekretninu, spuštaju cenu ispod hiljadarke.
Kupci nekretnina najviše gledaju cenu stana ili kuće. Bitno im je i da ima jasne i čiste vlasničke papire, da nema hipoteke, da su plaćeni računi. Gleda se, naravno, i kvalitet: da li je prizemlje ili sprat, ima li lifta, kako se zgrada održava… Noviji stanovi i prednosti kao što je energetska efikasnost nisu nešto što se posebno traži. Kada se, recimo, grejanje bude plaćalo po utrošku toplotne energije iz toplana, onda će verovatno i taj činilac biti bitan i kupcu i prodavcu.
– Što se tiče cena za ovu godinu, mislim da još rano davati prognoze – kaže Dragan Rabatić iz agencije „Solis”. - Velike turbulencije ne očekujemo.
Slično mišljenje imaju i u zrenjaninskoj „Pragmi”. Tu se stanovi prodaju već od 500 evra pa naviše. Što se tiče kuća, za jednu od 93 kvadrta u Melencima treba odvojiti 9.000 evra. Kažu da kupci rado pazare nove stanove u izgradnji od investitora jer su cene i do deset odsto niže. Potražnje ima i za starijim stanovima, pa očekuju da prodaja bude veća. Hoće li i cene naviše, ostaje da se vidi.
D. Vujošević