Na Cetinju crnogorski jezik ima 32, a u Nikšiću 30 slova
PODGORICA: Povodom pokretanja inicijative za donošenje zakona o zaštiti crnogorskog jezika, stručna javnost ukazuje na glavne probleme, poput činjenice da njegovi promoteri nisu uspeli da dokažu da postoji razlika u odnosu na srpski jezik, te da crnogorski jezik nije standardizovan.
Ukazuju i na lingvistički paradoks, odnosno na to što u Crnoj Gori postoje dva fakulteta za crnogorski jezik - jedan na Cetinju, čiji se program zasniva na postojanju 32 slova, a drugi u Nikšiću, čiji program podrazumeva 30 slova.
Takođe, kako navodi Sputnjik, mnogi smatraju da je neobičan zahtev da crnogorski jezik treba dodatno zaštititi kao jedan od tri najvažnija identiteta zemlje, jer bi po toj logici značilo da zemlje poput Austrije, Švajcarske, Argentine, Brazila, SAD, Kanade...nemaju izgrađen sopstveni državni identitet.
Poslanik DPS-a Miodrag Vuković, naime, pokrenuo je inicijativu da se usvoji novi zakon, kojim bi se zaštitio crnogorski jezik, tu je inicijativu podržao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik sa Cetinja Adnan Čirgić, čiji je dodatni argument da se crnogorski jezik koristi na malom prostoru, odnosno da ima mali broj govornika.
Deo opozicije, međutim, ovu inicijativu posmatra kao novi predlog, čiji je cilj jezička asimilacija, a kojom bi se, smatraju, narušila osnovna ljudska prava - sloboda mišljenja i izražavanja.
Komentarišući inicijativu za donošenje zakona o zaštiti crnogorskog jezika, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću Jelica Stojanović ističe da u projektu stvaranja crnogorskog jezika, čak ni u pogledu standarda, nije napravljena razlika između crnogorskog i srpskog jezika, ali su zato vlasti time "stvorile procep", jer ni oni sami ne znaju šta je crnogorski jezik.
Ona je za Sputnjik podsetila da je u poslednjih deset godina pokrenuta cela državna mašinerija u Crnoj Gori kako bi se inaugurisao nepostojeći crnogorski jezik, ali je ocenila da je vreme pokazalo da vlast nije u stanju da ga nametne građanima.
