KOMEMORACIJA U KIKINDI Dan sećanja na stradale Jevreje
KIKINDA: Dan sećanja na više od 300 kikindskih Jevreja stradalih od fašista, obeležen je polaganjem venaca na spomenik.
Pre 77 godina Jevreji iz Kikinde su deportovani u logore smrti i gotovo svi bili žrtve holokausta. Senima nedužno nastradalih ljudi poklonili su se predstavnici lokalne samouprave, Jevrejskih opština Srbije i Gradskog odbora SUBNOR-a. Pogrom Jevreja u Kikindi je počeo u noći između 14. i 15. avgusta 1941. godine. Većina deportovanih je do 1942. godine stradala u logorima na Banjici i Starom sajmištu u Beogradu. Od 330 kikindskih Jevreja, holokaust i Drugi svetski rat je preživelo samo njih jedanaestoro:
- Neviđena mržnja prema Jevrejima nastala je dolaskom nacista na vlast. Dovoljno je samo spomenuti Aušvic, Treblinku i Dahau. Na prostorima bivše Jugoslavije najveća stratišta su Jasenovac i Staro sajmište. Jevreji su desetkovani i na ovom prostoru. Nalazimo se na mestu koje opominje i koje je veomo važno za Jevrejsku opštinu Kikinda - poručio je profesor istorije Lazar Demić.
Predsednica Jevrejske opštine Kikinda Nevena Knežević navela je da ovo udruženje ima 36 članova i da sa posebnim osećanjima obeležavaju ovaj dan ali i ceo avgust.
- U celoj Vojvodini su tokom avgusta obavljene deportacije naših sunarodnika u logore smrti. Pokušavamo da edukujemo širu javnost, tako što obeležavamo sve praznike i komemorativne skupove, uz želju da se čuje za nas da i mi postojimo – rekla je Knežević.
Krajem 19. i početkom 20. veka, kada je Kikinda doživljavala privredni i kulturni preobražaj, uticaj Jevreja bio je veoma vidljiv. Nažalost, okupacija Jugoslavije je i za kikindske Jevreje značila početak stradanja.
M. Mitrović