Kako Kinesku četvrt vide studenti
Oko 20 maketa i prikaza - radova studenata treće godine Odseka FTN-a za arhitekturu i urbanizam koji predstavljaju potencijalno arhitektonsko-urbanističko rešenje Kineske četvrti predstavljeno je juče u prostorijama „Manuel muzeja zaboravljenih umetnosti”.
Reč je uspešnom nastavku saradnje pomenute kompanije i fakulteta, a i idealna je prilika da se studenti na kreativan način izraze po pitanju teme koja ih se tiče – prostora Kineske četvrti.
– Mi u arhivi imamo više stotina idejnih rešenja koja su radovi studenata, a upravo na temu kulturnog distrikta i kreativne industrije koje zagovaramo u ovom delu grada – objašnjava pi-arka „Manuela” Marija Grčić. – Prostor je inspirativan i važan za grad. Čitav koncept odgovara estetici koju zagovaramo u firmi, a to je da objedinimo muzej, radionicu, galerije, studentske ateljee...
Studenti su, u okviru tri predmeta: Arhitektonsko projektovanje 1 i 2, i Urbanističko projektovanje 1, radili na „Studio projekatu – Kineska četvrt”. Interesantni i različiti doživljaji Kineske četvrti posetioce su „bacili” u maštanje kako bi taj deo grada mogao zaista izgledati.
– Ideja je bila da se istakne neka horizontalnost prostora pa smo uradile nadgradnju koja je postala moderan deo ovog objekta, i dogradile smo prednji deo, čime smo htele da istaknemo vegetaciju i ukrasimo prostor zelenilom – objašnjava studentkinja Sonja Aničić. – Zamislile smo da ostanu masivni zidovi i fasada, a što se tiče enterijera, stavile smo skelu da bismo dobile različite ambijente u prostoru, a koja može da služi kao kafić, izložbeni prostor, deo amfiteatra.
Za sada nije u planu da makete budu uključene u strategije Grada po pitanju rekonstrukcije Kineske četvrti, ali profesori s FTN-a smatraju da bi bilo dobro da oni koji se bave kulturnim i urbanističkim politikama, imaju u vidu i ove radove.
– Nadamo se da će rezultati ovog projekta postati dostupni nadležnima jer to predstavlja riznicu mogućih tema i razmišljanja po pitanju Kineske četvrti – istakla je docentkinja s Odseka za arhitekturu i urbanizam Dragana Konstatinović.
L. Radlovački
Foto: S. Šušnjević