Jugoslavija ostaje istorija, jer joj nismo bili dorasli
BEOGRAD: Jugoslavija ostaje kao istorija i dobra šansa koju bivše republike nisu iskoristile, jer nisu bile dorasle toj zemlji, zaključak je današnje diskusije na panelu “Jugoslavija - propuštena prilika ili politička iluzija”.
ivši član predsedništva SFRJ Jugoslav Kostić rekao je da je Jugoslavija bila država svih građana i da je opstala odavno bi bila član Evropske unije, pošto je za kratko vreme dostigla nivo srednje razvijene zemlje u Evropi.
Govoreći na konferenciji Beogradskog strateškog dijaloga, Kostić je naveo da je jugoslovenski pasoš bio najtraženija “roba” i da je svaki građanin Jugoslavije u inostranstvu tertiran kao “ambasador”.
On je izrazio žaljenje što Predsedništvo, čiji je bio član, nije uspelo da sačuva Jugoslaviju koja je, kako je rekao, imala ključnu ulogu u očuvanju svetskog mira.
“Razgradanja Jugoslavije prošla je kroz oružane sukobe, a da je moglo bez toga, primer je Makedonija koja se osamostalila bez ijednog ispaljenog metka”, rekao je Kostić i naglasio da je u interesu mira i stabilnosti da bivše jugoslovenske republike normalizuju odnose.
Bivši član CK SK Jugoslavije Azem Vlasi ukazao je na panelu da je priča o Jugoslaviji pokazala defektnost već u nastanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
“Unutar granica te zemlje bili su i oni koji nisu spominjani u njenom nazivu i samim tim su bili tretirani kao građani drugog reda. Makedoncima je negiran identitet, a Makedoniju su zvali južna Srbija, Bošnjaci su bili svedeni na versku kategoriju, a nad Albancima su izvršeni zločini o kojima su pisali Dimitrije Tucović i Trocki”, rekao je Vlasi.
On je naveo da je Komunistička partija u posleratnoj Jugoslaviji sprovodila povremene reforme koje su doprinele povećanju stepena zadovoljstva svih republika u SFRJ.
“Ustavne reforme iz 1974.godine dovele su do ravnopravnijeg položaja i većih nadležnosti federalnih jedinica. Međutim, to nije dugo trajalo, a Slobodan Milošević je svojim dolaskom na vlast sve to potisnuo”, smatra Vlasi.
Prema njegovom mišljenju, najveća Miloševićeva greška je bila što je Kosovo izvukao iz jugoslovenskog konteksta i tretirao ga, kako kaže, kao srpsko pitanje koje će rešiti “brzo i zauvek”.
Takva politika, napominje Vlasi, dovela je do oružanog raspleta i raspada Jugoslavije koja, kako kaže, nije mogla da opstane posle pada Berlinskog zida i ukidanja jednopartijskog sistema.
“Ipak, mogla je da se transformiše u zajednicu nezavisnih država kao ŠSR ili da se civilizacijski i mirno razdruži kao Čehoslovačka”, uveren je Vlasi.
On je naveo i da je nezavisnost Kosova bila logičan sled nakon raspada Jugoslavije jer je, smatra, Kosovu sa Srbijom bez SFRJ bila “nemoguća misija”.
“Ako se Crna Gora koja je po svemu najbliskija Srbija, osamostalila 2006.godine, kako je neko mogao da zamisli da će Kosovo ostati u Srbiji”, zapitao je Vlasi koji je budućim generacijama poručio da sarađuju i vode politiku pomirenja, iako su posle SFRJ ostali “duboki ožiljci”.
Princ Vladislav Karađorđević, unuk Aleksandra Prvog Karađorđevića, smatra da odgovor na pitanje “da li je Jugoslavija propuštena prilika ili politička iluzija”, treba tražiti u vremenu kada je Jugoslavija građena.
“Iako je to dosadna tema, ona je od vitalnog značaja za razumevanje ideologije u kojoj je izgrađena Jugoslavija”, rekao je Karađorđević.
Prema njegovom mišljenju, formiranje Kraljevine Jugoslavije urađeno je bez pravog i čvrstog temelja koji bi garantovao uspeh te države, te da su prvu Jugoslaviju zapravo formirali lažni, neutentični i sebični interesi Jugoslovenskog odbora i kraljevskih ljudi koje je predvodio Nikola Pašić.
“Moj deda je podržavao Kraljevinu Jugoslaviju, imao je odlučujuću ulogu u njenom formiranju, želeo je da realizuje rezultate Krfske deklaracije i umro je braneći je”, istakao je princ.
On smatra da je Jugoslavija bila zajednička greška svih snaga koje su postojale u bivšoj Jugoslaviji, a ne samo jednog čoveka, vlade, republike, jer bez jake osnove i osluškivanja svih strana, koje je bilo bitno za opstanak nacije, Jugoslavija nije imala perspektivu.
“Jugoslavija je umrla, nestala, ali mi moramo da nastavimo dalje”, rekao je Karađorđević i mladim studentima diplomatije u publici poručio da sve buduće odnose moraju da zasnivaju na iskrenosti, jer ćemo u suprotnom imati probleme koje su imali naši preci.
“Naši razgovori moraju biti zasnovani na iskrenosti, imamo demokratsko pravo da iznosimo mišljenja koja se ne kose sa tuđim mišljenjima, a vađenje noževa treba da ostane u istoriji”, zaključio je princ Vladislav Karađorđević.