Nakon 11 godina lektira sa ustaškim pokličima nije više lektira
ZAGREB : Nakon 11 godina žalbi i pritužbi roditelja, autori nove obrazovne reforme u Hrvatskoj nisu uvrstili na spisak obvezne lektire roman Stjepana Tomaša "Moj tata spava s anđelima - Mali ratni dnevnik" u kojem se, između ostalog, nalaze ustaški pokliči i simboli.
Kako piše Jutarnji list, ovaj roman uvršten je na spisak obavezne lektire pre više od deset godina.
"Kada sam na radiju pronašla stanicu koja je emitovala ''Čavoglave'', mama se nije pobunila, štaviše slušala je sa zanimanjem. Sva je treperila od unutrašnjeg uzbuđenja kad je čula kako Bobo ili Jure viče: Mi smo spremni, Poglavniče! Kaže da će glasati za Hrvatsku stranku prava, za Paragu”, citat je iz obavezne lektire za šesti razred osnovnih škola u Hrvatskoj zbog koje godinama obrazovnim institucijama stižu pritužbe roditelja.
Roman je, inače, pisan u formi dnevnika i pokušava da ratna zbivanja prikaže iz prizme osiječke devojciče Cvijete, a sporno u romanu je što je, kako piše ovaj zagrebački dnevnik, pojam ustaštva prikazan u delu kao "domoljubno poželjan".
U delu knjige pod naslovom “Busanje u mala hrvatska prsa”, u romanu stoji:
"Svi su dečki na početku sastavka napisali: Kroacija i ''za dom spremni''! Na dnu sastavka još većim slovima: ''uvek za dom spremni''"!.
Ovaj, kako navodi Jutarnji, zlokobni poklič se ponavlja na još nekoliko mesta: “Šarac, Gicara, Sifon, Šmajser i Papak pozdravljaju: za dom uvek spremni”, “Poglavniku s uzbuđenjem viče za dom spremni'', a nekolico stranica dalje piše: “Jure i Bobo viču za dom spremni Poglavniče”, do poglavlja “Ples uz Čavoglave” koje završava rečenicom: “A uz Čavoglave te Juru i Bobu ne može se plesati, samo ratovati”.
List navodi da nijedan sastav Ministarstva obrazovanja "Mali ratni dnevnik" nije izuzelo iz obvezne lektire, a kancelarija dečjeg ombudsmana su od 2006. pristizale prijave roditelja i struke.
Prijave su prosleđivane na izjašnjavanje obrazovnom ministarstvu, a poslednji odgovor Uredu pravobraniteljice stigao je 2015.
U njemu Ministarstvo, koje je tada vodio Predrag Šustar, poručuje pravobraniteljici da u romanu ne vidi ništa sporno.
Da Tomaševom romanu nije mesto u škkoli, smatraju autori novog kurikuluma, koji taj naslov nisu uvrstili na popis lektire.
Naime, “Malog ratnog dnevnika” nema na popisu lektire u sklopu predloga kurikularne reforme, koju ministarka Blaženka Divjak planira da pokrene od naredne školske godine.
Iznoseći svoj lični stav, ministarka Divjak je rekla da je stav o isticanju ustaških usklika i simbila jasan, te da tome nema mesta u javnom prostoru i kao takvo je potpuno neprihvatljivo.
"Ministarstvo je u procesu analize postojećih nastavnih sadržaja u sklopu sprovođenje celovite kurikularne reforme. Navedeni književni naslov ne nalazi se na popisu lektire u okviru predloga predmetnog kurikuluma Hrvatski jezik. S obzirom na to da je moj glavni cilj već od sledeće godine uvođenje pilot-projekta celovite kurikularne reforme, ovakve će se teme rešavati na sistemski način", navela je Divjak, podseća Jutarnji.
Navodi da se juče od sadržaja Tamoševog romana u pedagoškom smislu ogradila i sama autorka predgovora “Mali ratni dnevnik”, nastavnica dečje književnosti na studijama hrvatskog jezika Dubravka Zima.
"Mislim da ovo delo ne bi trebalo da bude obavezna lektira, ali ponajpre iz književno-estetskih razloga. Nisam sklona zabranama, već razgovoru s decom o svim temama, pa i kontroverznim, poput ustaštva, ili pakpolnog sazrevanja dece koje je u romanu prisutno kao loše, pa i pedagoški sasvim pogrešno obrađen motiv", rekla je Zima.
