Uređenje kanala i atarskih puteva u Kikindi
KIKINDA: Za potrebe poljoprivrede iz budžeta Grada Kikinde ove godine planirano je preko 130 miliona dinara, a ako se tome dodaju i sredstva koja se očekuju na konkursima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine, član Gradskog veća Kikinde za poljoprivredu Imre Kabok ističe da će za potrebe agrara na raspolaganju biti više od 150 miliona dinara.
“Najviše novca biće utrošeno na ono što je najpotrebnije, za održavanje i uređenje kanalske mreže, što je zadatak gde mi ne možemo da ga neke godine ne radimo, jer zbog ekstremnih vremenskih uslova i padavina kanalska mreža mora biti u funkciji odvođenja suvišnih atmosferskih voda. Taj deo posla je i najveća stavka, ali predviđena su i sredstva za funkcionisanje protivgradne zaštite, uređenje atarskih puteva, a prvi put uz malo rezerve pokušavamo da plasiramo sredstva direktne podrške poljoprivrendim proizvođačima”, ukazuje Kabok.
Više od sto kilometara atarskih puteva uređeno je tokom prošle godine, međutim, Kabok napominje da će se deo tih puteva morati ponovo da sređivati za šta je namenjeno 13 miliona dinara. Za održavanje zemljanih atarskih puteva lane je nabavljen traktor i priključne mašine , a ove godine je u planu da se obezbede još neke mašine. Na nekim deonicama atarski putevi se moraju sređivati i više puta tokom godine.
Pored čuvanja useva tokom godine, puno posla poljočuvarska služba u zimskom periodu ima na suzbijanju bespravne seče drveća na ovom području, koja se obavlja ne samo od pojeidnaca koji posečeno koriste za ogrev za sopstvene potrebe, nego je prisutna i pojava da se iz bespravne seče razvija i „biznis”. Imre Kabok precizira da je za bespravnu seču u ovoj godini bilo preko 70 prijava, ali ukazuje da je šteta koja se napravi mnogo veća od vrednosti drveta, pošto su potrebne decenije da se posečeno obnovi. Na udaru bespravne seče najviše su bili Simićev salaš i okolina Galada, odnosno atari sela Bašaid i Mokrin.
Kabok najavljuje da se u ovoj godini planira izgradnja 12 otresišta, kako bi poljoprivredna mehanizacija u manjoj meri na prometne asfaltirane saobraćajnice iznosila blato i biljne ostatke, da bi se na taj način doprinelo bezbednijem odvijanju saobraćaja. Mesne zajednice imaju obavezu da prijave bar jednu ili dve lokacije za otresišta, a tri-četiri će se uraditi u samom gradu.
Narednih dana, kako najavljuje Kabok, poljoprivrednicima će se ponuditi konkretna podrška, davanjem beskamatnih kredita na godinu dana, uz jednostavno prijavljivanje, a sve kada se završi javna nabavka sa poslovnim bankama. Za tu svrhu izdvojiće se najmanje 25 miliona dinara, a prema rečima Kaboka na ime kamata izdvojiće se milion i po dinara.
M. Mitrović