Knežević: Moramo prodati banje, MSK, veterinarske stanice
kvalitetniji život građana.
Knežević je ukazao na to da je važno dalje unaprediti poslovni ambijent, pre svega izgradnjom makro i mikro infrastrukture, povećanjem pravne sigurnosti, ali i borbom protiv sive ekonomije.
Kazao je da je cilj da u naredne dve godine učešće sive ekonomije padne na 26 procenata BDP-a.
Vlada je, kako je preneo, proglasila ovu i iduću godnu za godine borbe protiv sive ekonomije.
– Postigli smo zavidne rezultate i u dve godine napredovali na „Duing biznis” listi 49 mesta. Želimo brže, jače i bolje – podvukao je Knežević.
On je istakao da je najveći problem privrede teško nasleđe, „aveti prošlosti” u vidu nezavršene privatizacije i javnih preduzeća.
– Većinu radnog vremena u Ministarstvu provodimo na rešavanju tih problema. Od statusnih problema do imovinskih, i to počinje da predstavlja ogroman problem – rekao je Knežević.
On je podsetio na to da je u prethodne dve godine 361 preduzeće bilo u državnom vlasništvu, a danas ih je 165. Od toga je 11 banja, gde se rešavaju imovinskopravni odnsi te će brzo biti predmet privatizacije.
Dalje je naveo da postoji 19 preduzeća na Kosovu i Metohiji koja ne mogu da uđu u proces privatizacije zbog poznatih okolnosti, kao i 15 veterinarskih stanica, koje su prenete na lokalne samouprave.
– Dolazimo time na ispod 100 firmi koje treba u narednom periodu da privatizujemo. Imamo suštinski problem sa 17 preduzeća, koja zapošljavaju više desetina hiljada ljudi, kao što su RTB Bor, „Resavica”, PKB. Oni predstavljaju, politički i demografski problem jer je samo na RTB Bor upućeno više od 300.000 ljudi na istoku Srbije – objasnio je ministar.
Govoreći posebno o velikim javnim preduzećima, podsetio je na to da je u RTB-u od novembra pravosnažan UPPR, ali i da ta kompanija izmiruje sve tekuće obaveze, od plata do obaveza prema kreditima i dobavljačima.
Raspisan je javni poziv za profesionalni menayment, koji je otvoren do 28. aprila.
– Pozivamo sve strane i domaće biznismene koji misle da mogu da upravljaju tim velikim preduzećem da se jave. Imamo zainteresovanih za privatizaciju, ali rano je da pričamo o tome – naglasio je Knežević.
Kada je reč o pančevačkoj „Petrohemiji”, ona je prošle godine ostavrila EBID od 60 miliona evra, ima na računu 50 miliona evra, a u proceduri je da Vlada donese zaključak kojim se pokreće privatizacija, kako „Petrohemije”, tako i „Azotare” i MSK-a. „Azotara”, po njegovim rečima, avansno izmiruje svoje obaveze prema „Srbijagasu”, a i postoje zainteresovani za privatizaciju, za šta će proces biti otvoren od 31.marta. Što se MSK-a tiče, kako je preneo, postoji problem s keš flouom, a razgovara se s NIS-om o isporuci gasa po povoljnim uslovima. I za tu kompanije će proces privatizacije biti pokrenut do kraja ovog meseca.
Kada je PKB u pitanju, ministar je ukazao na to da se na javni poziv javilo osam kompanija, od kojih su dve iz Srbije, a ostale iz Kine Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura i Velike Britanije.
– Konačno posle dugo vremena mislim da postoji izuzetno dobra i jaka politička volja da se privatizacija reši u mandatu Vlade – kazao je ministar.
D. U.
Male firme – velika korist
Ministar Knežević je rekao da je delimično tačno da su javna preduzeća rak-rana naše privrede, partijska prćija, parazitski sistemi, ali da nije tačno da su gubitaši jer je gubitak pre dve godine bio na oko 65 milijardi dinara, a danas imaju neto dobit od osam milijardi.
On je podvukao da je njegova ustanova i pored toga uspela da se posveti i kreativnom delu posla, posebno privatnom sektoru, koji je generator razvoja zemlje. Podsetio je na to da u Srbiji trenutno oko 350.000 malih i srednjih preduzeća zapošljava 850.000 ljudi i učestvuju s 57,7 odsto u BDP-u.