Radom grehe okajava 45 Novosađana
kaznu rada u javnom interesu, a već sada je 45 lica koja tako „okajava grehe”.– U isto vreme, mere kućnog zatvora i pritvora se primenjuju nad osamdesetak osoba – sve to ukazuje na činjenicu da su alternativne sankcije postale značajan oblik kažnjavanja i da su ušle u praksu novosadskih sudova i tužilaštva – ocenila je juče za „Dnevnik” Marija Krsmanović iz novosadske Kancelarije za izvršenje alternativnih sankcija.
Radi se o području nadležnosti novosadskog Višeg suda, što (osim grada), podrazumeva opštine Sremske Karlovce, Temerin, Bačku Palanku, Žabalj, Beočin, Titel..., a reč je o izvršavanju specifičnih vrsta kazni prema osobama koje imaju prebivalište na pomenutoj teritoriji.
Najčešća krivična dela za koja se kazna služi na taj način su u vezi s krađom struje, zatim lakši oblici krađe, posedovanje malih količina narkotika koje se mogu protumačiti da su za ličnu upotrebu, lakša dela u saobraćaju i slični izgredi iz Krivičnog zakonika. Inače, sve zastupljenije alternativne sankcije podrzumevaju više različitih mera za zaprećene kazne zatvora do tri godine, a uobičajno je da se kroz dopune zakona dobija veći opseg kazni i mera.
– Kad smo počinjali s ovim, krenuli smo s radom u javnom interesu i s uslovnom osudom licima sa zaštitnim nadzorom, a u najavi su još neke mere – kaže Marija Krsmanović.Naša sagovornica navodi da je u radu s osuđenicima suštinski važan psihološki aspekat u vezi s izvršenjem mera alterantivnih sankcija jer se tako može posvetiti pažnja njihovim potencijalima koje bi trebalo prepoznati.
– Za razliku od klasičnih zatvorskih sankcija i kazni, ovde ne postoje fizičke prepreke i obezbeđenje. Ove sankcije se odvijaju uz pristanak osuđenog i poverenje, uz kontrolu koju povremeno sprovodimo nad njima – objašnjava ona.Logika alternativnih sankcija je da su efikasnije od klasičnih zatvorskih kazni, što su potvrdila brojna istraživanja i iskustva u razvijenim sistemima (u Nemačkoj, Engleskoj...).
Valja napomenuti da se ne radi o privilegovanom kažanjvanju, jer tim osuđenicima nije lako da odrade sve izrečene i dogovorene obaveze. Stoga neki, mada se to retko dešava, i odustanu od takve sankcije. Ustanovljeno je da je stopa povratka činjenju krivičnih dela mnogo ređa kod ljudi koji su na taj način odslužili kaznu neko onih koji su bili u klasičnom zatvoru, što je naročito vidljivo na „kratkim“ kaznama do godinu.
– Budući da zatvori mogu predstavljati škole kriminala, ljudi koji su iz svojih slabosti ili iz egzistencijalnih razloga činili krivična dela pod većim su rizikom da budu kriminalizovani jer se u tim prilikama zbližavaju s tim okruženjem i razvijaju kontakte koji mogu biti pogubni. To je sigurno mnogo gore nego povezivanje s radnicima od kojih će uspeti da nauče neku novu veštinu – objašnjava poverenica.
Ona navodi da će neki od tako kažnjenih prvi put biti u radnom okruženju, odlaziti rano na posao i boraviti negde osam sati uz obaveze, gde će ih neko nadgledati i „možda pohvaliti uz konstruktivne zadatke“, pa makar i one uz grabulje. Ta vrsta iskustva je veoma bitna.– To je značajno važnije nego da oni kaznu pasivno „odleže“ – kaže Marija Krsmanović.
Osobe koje su pristale na takav način odsluženja kazne u Novom Sadu i okolini za sada najčešće rade (ako su psihofiziči sposobne) na održavanju čistoće, u „Tržnici”, GSP-u, mesnim zajednicama, komunalnim preduzećima u Beočinu, Žablju i Bačkoj Palanci.Inače, rad u javnom interesu može se zameniti samo zatvorom. U tim slučajevima, mehanizam je vrlo jednostavan, postupak se ne ponavlja iz početka, saznajemo od poverenice u novosadskoj Kancelariji za izvršenje alternativnih sankcija, koja je počela rad 2010. godine.
M. Vujačić