Kuće sa okućnicama za petnaest izbegličkih porodica
U Pokrajinskoj vladi su deljeni ugovori za kuće koje je dobilo petnaest izbegličkih porodica s teritorije lokalnih samouprava Sombor, Pančevo i Šid. Te ugovore o pomoći u stambenom zbrinjavanju
korisnika Fonda za izbegla, prognana i raseljena lica AP Vojvodine u 2016. godini otkupom seoskih kuća za izbegličke i raseljeničke porodice u Vojvodini, korisnicima je uručio predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.
– Srećan sam što mogu da vas vidim ovde i istovremeno sam zahvalan Uporavi Fonda na sprovedenom konkursu – rekao je Mirović. – Srećan sam što smo za ovo kratko vreme uspeli da obezbedimo odgovarajuća sredstva da bi i vaše porodice, pod uslovima koje je propisao Fond, dobile krov nad glavom, a samim tim i sigurniji i bolji život, pre svega za najmlađe članove.
On je izrazio uverenje da će Vlada uspeti da se ubuduće s još više energije i pažnje usmeri ka izbegličkoj populaciji u Vojvodini. Po njegovim rečima, blizu 20.000 ljudi ima izbeglički status ili status raseljenog lica.
– Rešavanje problema izbeglih, prognanih i raseljenih lica traži odgovornost i opredeljenje da se onima kojima je pomoć najpotrebnija, zaista i pomogne – rekao je Mirović, i dodao da je pozitivno to što je nova Pokrajinska vlada dobila signal od predstavnika svih političkih stranaka u Skupštini Vojvodine da se mnogo više novca uloži u programe koji će doprineti rešavanju problema izbegličke populacije u pokrajini.
On je izrazio uverenje da će tokom sledeće godine biti više porodica koje će u svojim budućim kućama širom Vojvodine nastaviti život zajedno s nama
– Pokušaćemo da već u januara obezbedimo novac da i druge porodice prođu kroz taj konkurs – istakao je Mirović, uručivši potom predstavnicima porodica ugovore za kuće.
Među onima koji su ovom prilikom dobili kuće je i Danijela Vojnović, izbegla iz Osijeka.
– Od 1991. godine, sve vreme sam u podstanarima, kao samohrana majka dve devojčice – kaže Danijela Vojnović. – Ovaj projekat mi mnogo znači jer sada konačno imam svoj krov nad glavom. Teško je kada radite sami s dvoje dece i plaćate i stan. Sada živimo u mestu Aleksa Šantić, kod Sombora, gde smo i ranije bile.
Da je projekat dobro realizovan, potvrđuje Josip Stanković, koji je kuću dobio u Bezdanu.
– Kuće su na konkursu dobili pravi ljudi – kaže Stanković. – Žena i ja smo prošli čitavu Vojvodinu kao podstanari. Rodom sam iz Belog Manastira, iz Popovca, a došao sam ovde pre dvadeset godina. Izašli smo iz ratnog područja i ostali bez ičega. Kuća koju smo dobili jeste starija, kao i sve ostale, i u njih treba još uložiti. Verujem da će nam se i za to izaći u susret, da budemo pod svojim krovom i da ne tražimo više ništa, nego da sami svojim rukama stičemo.
Kuću u Omoljici, kod Pančeva, dobila je porodica Željke Manojlović.
– U Vojvodini smo 21 godinu, a došli smo iz mesta koje se nalazi između Vojnića i Karlovca – reči su Željke Manojlović. – U ovoj kući ćemo da živimo moj muž, ja i naša dva sina. Mnogo znači kada dobijete svoj krov nad glavom i mogu samo da kažem veliko hvala i Fondu i Pokarajini.
V. C.
Foto: S. Šušnjević
Švonja: Biće još programa za pomoć
Direktor Pokrajinskog fonda za pomoć izbeglim, prognanim i raseljenim licima Branislav Švonja rekao je da je ovom prilikom obezebeđeno 15 kuća s okućnicama za 15 izbegličkih porodica.
– Vrednost svake od ovih petnaest kuća koje smo kupili je 7.000 evra – za sve kuće ukupno je plaćeno 105.000 evra, ili oko 13 miliona dinara, koji su izdvojeni iz buyeta AP Vojvodine – istakao je Švonja.
On je naglasio da problemi izbeglica nisu rešeni, ali da će Fond uz pomoć nove pokrajinske administracije ubrzati njihovo rešavanje, da se već sledeće godine očekuje daleko više novca za otkup seoskih kuća, kao i dodelu građevinskog materijala kroz program završetka započete izgradnje, program pomoći u stanovanju. Takođe, očekuje se da će izbeglice dobiti više i kroz program ekonomskog osnaživanja, da će biti veći broj onih koji će dobiti jednokratnu humanitarnu pomoć. U planu je i da se sledeće godine obezebedi i pomoć za veći broj učenika srednjoškolaca. Planirana je i pomoć kroz program ekonskog osnaživanja i onima koji su se vratili na prostor Federacije BiH i Hrvatske.