Na državnom poslu 22.000 radnika manje?
Drugu godinu zaredom novac namenjen za isplatu otpremnina za tehnološke viškove u javnom sektoru ostaće nepotrošen i preneće se u narednu. Naime, i ove godine, uostalom kao i
prethodne, racionalizacija javnog sektora svela se na penzionisanje onih zaposlenih koji su imali uslove za odlazak u penziju, ali drastičnijeg i zacrtanog smanjenja i tehnoloških viškova nije bilo iako je postojalo zvanično obećanje da će se svake godine – a to znači prošle i ove – broj zaposlenih smanjiti za 25.000, od čega polovina otpuštanjem, a druga polovina penzionisanjem onih koji za to imaju uslova. Umesto toga, masa zarada za ovu godinu veća je jedan procenat nego za prošlu, a trebalo je po planu da bude četiri odsto manja.
No, ovoga puta MMF, koji jeste priznao dobre ekonomske rezultate Srbije i dozvolio povećanje plata u javnom sektoru i penzija, kao obavezu Vlade Srbije za narednu godinu pod „odmah” naveo je racionalizaciju javnog sektora. Na „zaboravljenu” racionalizaciju tog sektora ovih dana podsetio je i Fiskalni savet Srbije. U izveštaju koji je ovih dana objavio navedeno je da detaljnija analiza strukture izvršenih javnih rashoda od početka godine otkriva da nema vidljivih pomaka u sprovođenju reformskih mera za smanjenje rashoda u srednjem roku.
Po podacima Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, javni sektor od kraja 2014. do prošlog meseca napustilo je 22.000 zaposlenih, dok je po podacima Fiskalnog saveta Srbije taj broj manji i kreće se između 18.000 i 19.000. Procenjuje se da je do smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, koje jeste ostvareno ali ne u dovoljnoj meri, došlo zbog penzionisanja onih koji su za to imali zakonske uslove, a dokaz za to nalazi se u činjenici da je iz buyeta za otpremnine potrošeno znatno manje novca nego što je to za ovu godinu bilo planirano.
U izveštaju Fiskalnog saveta Srbije od pre nekoliko dana podseća se na to da je Vlada Srbije u trogodišnju Fiskalnu strategiju i aražman s MMF-om u svoje trogodišnje ciljeve, bez sprovedene analiza, uvrstila smanjenje broja zaposlenih u opštoj zdržavi za čak 75.000 ljudi. Međutim, napominje Savet, toliko umanjenje broja zaposlenih nije ni približno ostvareno, što je možda i dobro jer bi u protivnom funkcionisanje javne uprave bilo ugroženo. Ali, loša iskustva iz prethodnih godina ukazuju na to da je potrebno potpuno promeniti pristup sprovođenju reforme javne uprave.
„Još veću opasnost vidimo u tome što su, i pored drugačijih najava, sprovedene mere išle više u pravcu smanjenja, a ne povećanja kvaliteta javne uprave. Smanjenje zaposlenosti svedeno je na stihijski odlazak zaposlenih u penziju bez novog zapošljavanja, a ciljnih otpuštanja neproduktivnih radnika gotovo da i nije bilo. To po definiciji smanjuje kvalitet javnih usluga jer su u penziju odlazili i kvalifikovani zaposleni, čije odsustvo nije nadoknađeno. Takođe, vrlo se lako može desiti da se nakon ukidanja zabrane zapošljavanja u javnom sektoru, najavljenog za mart naredne godine, ponovo popune upražnjena radna mesta i tako ponište dosadašnje uštede od smanjenja broja zaposlenih”, ukazuje Fiskalni savet Srbije.
LJ. Malešević
Umesto 50.000 zaposlenih, otišlo manje od 20.000
U prethodne dve godine, ocenjuje Fiskalni savet Srbije, iz opšte države otišlo je upola manje ljudi nego što je planirano: nepunih 20.000 naspram ambiciozno planiranih 50.000 ljudi od kraja 2014. do septembra ove godine. Takav ishod, smatra Savet, posledica je insistiranja na pogrešnom konceptu racionalizacije. Neefikasno sprovođenje racionalizacije doneće, zaključno s 2017. godinom, buyetske uštede gotovo tri puta manje nego prvobitno planirane, a proces radionalizacije, između ostalog, bio je zamišljen kao ključna mera za smanjenje strukturnih neravnoteža na strani javnih rashoda.