Banke davale 10 odsto kamatu na štednju, a sad jedva 0,5
Svetski dan štednje je 31. oktobra, a sedmica u kojoj on pada obeležava se obično višim kamatama, besplatnim platnim karticama, tekućim računima bez održavanja i sličnim poklonima.
A i marketinške igračke, poput novčanika, loptica, olovki i kalendara pljuštale su kao kiša. Bankari su se trudili da već od sredine oktobra klijente obraduju ponudom. Ove godine kao da nije oktobar i da se štedni dan ne približava. Iznenađenja ne treba da bude, tako je već nekoliko godina i izvesno je da će tako i ostati. Kreditna aktivnost u Srbiji je slaba i u najboljem slučaju iz meseca u mesec stagnira. Banke nemaju razloga da skupljaju novac da ga plasiraju. Zato će ovogodišnja ponuda štedišama biti skromna, a kamate na depozite oročene u evrima će biti oko pola procenta. Vreme kada su bile deset odsto i više treba zaboraviti. Pre nekoliko meseci banke su čak najavile ležarinu za čuvanje uloga, ali držanje novca na računu štediše ipak neće plaćati. Dinarske kamate će biti više, od tri do pet odsto. A sve oročeno na godinu dana.
– Ne verujem da će u ovoj oblasti ni ove štedne nedelje doći do promena – kaže finansijski stručnjak dr Nenad Gujaničić. – Većina štediša nije obrazovana i ne zna o drugim ulaganjima dovoljno da bi nešto menjali. Osim toga, naši ljudi nisu skloni riziku, a većina štednih uloga u Srbiji je mala. Najviše ih je od nekoliko stotina evra do nekoliko hiljada, a to nije suma za investiranje. Ne verujem da će banke klijentima naplaćivati ležarinu. Kamate za uloge u evrima neće preći pola procenta kod većine banaka. A što se tiče prinosa, oni koji imaju 100.000 evra dobiće kamatu od 500, a kada plate porez, nešto više od 300 evra čiste zarade. Poznato je da su pojedine banke ove godine ukunule kamatu na štednju u evrima po viđenju, ali to neće mnoge zabrinuti. Te stope su i pre toga bile veoma niske.
Dinarska štednja pruža veće šanse za zaradu. Ipak, uprkos pozivima i višim kamatama, „selidba” iz evra u dinare nikako da se dogodi.
– Smatram da ni veoma niske kamate za evro neće doprineti promeni valute kod većine štediša – kaže profesor Beogradske bankarske akademije dr Branko Živanović. – Dinar je fundamentalno nestabilna valuta. Snaga naše privrede nije takva da bi obećavala stabilnost domaće valute na duži rok. Banke dinare uglavnom plasiraju u državne obveznice, prinosi su tu visoki, a ostaje da vidimo dokle će to da potraje. Dosta je tu, između ostalog u špekulativnog kapitala, a on se brzo seli čim je u izgledu veća zarada.
D. Vujošević
Štednja blizu devet milijardi evra
Štednja u Srbiji se približava sumi od devet milijardi evra. Od toga nešto više od 90 odsto čine ulozi baš u evropskoj valuti. Hoće li više kamate i činjenica da su ti prinosi na dinare oslobođeni poreza od 15 odsto koji se kod evra plaća natereti štediše da pređu u dinare ili da potraže alternativne načine ulaganja?