Oštra polemika Rame i Vučića o Trepči i Nihatu Tačiju
Današnju debatu o budućnosti srpsko-albanskih odnosa na Beogradskom bezbednosnom forumu između premijera Srbije i Albanije
Aleksandra Vučića i Edija Rame obeležili su suprotstavljeni stavovi u vezi s Kosovom, posebno kad je reč oTrepči i hapšenju Nihata Tačija.
Konstatujući da se Srbija i Albanija razmimoilaze oko pitanja statusa Kosova, Rama je istakao da bi za sve bilo najbolje ukoliko bi Srbija priznala Kosovo i dodao da veoma podržava što se uprkos različitom mišljenju između Beograda i Prištine odvija dijalog o normalizaciji odnosa.
To je važan mehanizam da se fokus s prošlosti prebaci na budućnost, objasnio je Rama, dodajući da ne treba da se zaboravi, kada je reč o dijalogu, da je to razgovor o ljudima i tome kako oni žive, a ne o istoriji ili o tome šta predsednici ili premijeri vole.
Peemijer Vučić je konstatovao da o pitanju Kosova dve zemlje imaju različite stavove, a kad je reč o Trepči, za koju je Rama rekao da se nalazi na teritoriji Kosova upitavši šta će Srbija s tim rudnikom da uradi - da ga prebaci u Beograd, Vučić je odgovorio:
"Usuđujem se da kažem da znam više o tom rudniku od albanskog premijera i moraka da kažem da je Priština uradila najgori mogući potez kada je reč o ekonomiji i razvoju rudnika".
Dodao je:
"Edi je rekao da je to gotovo u korist obe strane, ali možete li naći jednog Srbina koji će sa tim da se saglasi? Da li su pokušali da nađu jednog Srbina koji će se saglasiti? Ne, jer ne žele da razgovaraju sa Srbima koji žive na Kosovu i koji rade u Trepči".
Kako je naveo, prištinske vlasti su preskočile sve procedure zarad unutrašnjih političkih razloga, za šta, dodao je, ne može da nađe racionalan razlog.
Rama je ovim povodom imao poruku i za Kosovo, rekavši da treba da shvate da rudnik jeste na teritoriji Kosovoa, ali da on pripada građanima Kosova, bez obzira da li su Srbi ili Albanci.
Takođe, dodao je, to je i pitanje ekonomije i o njegovoj sudbini treba da odlučuju ekonomisti, a ne političari.
U vezi s hapšenjem Nehata Tačija, Rama je upitao šta to govori o ljudima kada, "onoga ko je deset puta prešao granicu, neko uhapsi 11 put".
Premijer Srbije jeodgovorio da ne zna ništa o tom slučaju jer nije video dosije, ali je naglasio da Beograd nije iskoristio hapšenje i pritvaranje Olivera Ivanovića kao razlog za prekid dijaloga sa Prištinom.
"To niste čuli kao moj argument da zaustavimo dijalog, da se svađamo s nekim, da kažemo da ne treba da razgoramo sa kosovskim Albancima. Da li zaista verujete da je neko namerno uhapsio Tačija zbog političkih razloga? Ne, niko to nije učinio. Nalog je bio izdat 1999", rekao je Vučić.
Medijator panela posvećenog budućnosti odnosa Srbije i Albanije bio je Miša Gleni, dobar poznavalac prilika na Balkanu i gostujući profesor Univerziteta Kolumbija.
Vučić: Region ima veliki pontencijal, moramo raditi zajedno
Ne stidim se da kažem da želimo da imamo bolje veze sa Albancima, Bosancima, jer vidim da potencijalno gledano imamo bolji rast od većine zemalja članice, imamo veliki potencijal u budućnosti i to ćemo učiniti zajedno, jer ako idemo jedni protiv drugih onda nemamo šanse, izjavio je danas premijer Aleksnadar Vučić.
Učestvujući zajedno s albanskim premijeromEdijem Ramom na panelu u okviru Beogradskog bezbednosnog foruma, Vučić je ocenio da uz bolje političke veze u budućnosti nema sumnju da ćemo se približiti Evrooskoj uniji, čemu teže sve zemlje regiona.
Zahvalio je albanskom premijeru što je daans u Beogradu i na Forumu, i time dao šansu "da pričamo, da razvijemo dalje naše odnose.
"Kada pričate uvek poboljšavate odnose, i to je od značajno za nas", poručio je Vučić.
Kako je rekao, ljudi u Srbiji uvek mere sve što se dešava u Grčkoj, Velokoj Britaniji i drugim zemljama EU, ali dodaje da nije siguran da imamko alternativu osim puta u Evropu.
"Loši su signali to sto ima zemlja koje hoće da izađu, a u isto vreme mi treba tamo da idemo. Treba da sagledamo ranije odluke, Ja sam odgovorio neće biti referenduma. Glavni strateški cilj naše vlade je da učinimo sve što mozemo da, na našem putu ka EU, budemo što bliži punopravnom članstvu", poručio je srpski premijer.
Zato, kako je naveo, neće da kuka o našoj strašnoj sudbini, umesto toga poručuje da treba da radimo na boljitku za nas.
"U ekonomiji to radimo. Dve, tri godine ranije kada su ljudi rekli da treba da se sastajemo sa Albancima, Bosancima, mi smo bili kao Hrvati, da nećemo. Ja se ne stidim da kažem da želimo da imamo bolje veze sa Albancija, Bosancima, jer vidim da potencijalno gledano imamo bolji rast od većine zemalja članice. Imamo veliki potencijal u budućnosti.
To ćemo učiniti zajedno, a ako idemo jednu protiv drugih onda nemamo šanse", poručio je Vučić.
Bolje politicke veze u budućnosti, iako u ovom trenutku nema rešenja za migrantsku krizu u EU, omogućiće nam da se približimo Evropi, rekao je premijer dodajuići da u svemu tome ima veliku zabrinutost zbog situacije u regionu.
"Ne znam šta će se desiti", primetio je dodajući da ima i jednu opasku o ponašanju EU.
EU, kako kaže, uvek nešto stavlja ispred teme, neke ciljeve... većina su izgrađeni na birokratski način, i ako to uradite - dobri ste.
Ističe da se i u Srbiji menjaju teme koje preovladavaju i da je samo pitanje vremena kada će ljudi menjati političare.
Ukazuje da među građanima postoji velika podrška za veće prisustvo Rusije u Srbiji, a da mi već imamo dobre odnose, i da to treba građani da znaju.
"Ja sam rekao građanima da sam ja premijer dok smo na evropskom putu, ali istovremeno ću raditi sve da sačuvam dobre odnose sa Rusijom", istakao je, ocenivsi pri tome da je počeo proces urušavanja i da rukovodstvo nije dovoljno jako da se tome suprostavi.
On je rekao da ne želi da krivi EU za to, i da je verovatno greška u političarima regiona.
"Nismo bili sposobni da građanima objasnimo šta smo uspeli. Nisu osetili u džepovima i glavama, i nisu shvatili da smo učinili nestso za vrednosti za koje se borimo. Istovremeno treba da povežete sve sa regionalnom situacijom i naravno ekonomijama naših zemalja", primetio je Vučić.
Pri tome, kako kaže, ne govori samo o šansama Srbije da ostvari ekonomski rast, jer, dodaje, i Albanija i drugi imaju šanse da imaju veliki rast u budućnosti, i zato se ne treba stideti Balkana.
Istovremeno je kritikovao da mnogi ne razumeju atmosferu na Balkanu, gde raste nacionalizam.
"Mnogi ambasadori u svojim analizama polaze od toga šta bi oni uradili i ne analiziraju pravu situaciju. Prava istina je da postoje veliki problemi u BiH, i neću to dalje komentartisati jer je vidljivo. Ne mogu da prihvatim navodnu činjenicu da je jedini krivac za to stanje predsednik RS. Na drugoj strani izgradili smo poverenje među Srbima i Albancima, akoj je i dalje krhko", naglasio je on.
S tim u vezi je kazao da ne razume što je na ovom skupu glavna vest, koja se pušta preko Tvitera, da su na konferenciji mnogi ljudi sa Kosova i njihovi mediji, jer je to nešto normalno, i ništa posebno važno.
Prema njegovim rečima ima puno prekreja koje treba prevazići u odnosima.
Takođe se osvrnuo i na Hrvatsku, rekavši da su iz te zemlje pristizale brojne uvere, a da je EU ćutala, kao i Srbija koja nije želela ništa da radi protiv toga, što takođe utiče na atmosferu kod građana.
Vučić je ponovio da je glavni strateški cilj Srbije put u EU, i da on ima samo jednu ljubav a to je Srbije.
"Vidim šta pokušavaju neki ljudi da učine sa Srbijom. Mislim da bi ti ljudi u EU trebalo da cene iskreni stav Srbije. Mi kažemo otvoreno da želimo da sačuvamo dobre odnose sa Rusijom, ali podvlačim naš strateški cilj je put u EU", primetio je i istakao da, ako se analiziraju izjave pojedinih lidera Unije, moze da se vidi da oni nisu dosledni kao on.
Ne mogu da prihvatim kritike od onih koji mogu da menjaju svoje stavove svaki dan u skladu sa domaćinima ili gostima. Ja uvek govorim isto", kazao je on.
Premijer je, u vezi izbegličke krize, izrazio divljenje nemačkoj kancelarki Angeli Merkel koja je sazivala brojne sasnatnke na kojiam su iznošene rane ideje, a mnogi su dolazili sam da vide kako da uzmu što više para od EU.
Srbija je, kako je naglasio, pokazala solidarnost sa izbegicama i to će učiniti i dalje.
Međutim, rekao je da više ne dolaze prave izbeglice iz ratom obuhvaćenih regiona Sirije, već pretežno iz Avganistana i drugih delova centralne Azije.
Rama: Evrointegracije nam grade bolje, efikasnije države
Proces evrointegracija nije put odlaska negde, već je to put modernizacije našeg društva koji će nam pomoći da raskinemo veze sa lošom prošlošću, poručio je danas premijer Albanije Edi Rama.
Rama je u dijalogu sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, na šestom Beogradskom bezbednosnom forumu, rekao da je proces evrointegracija u ovom trenutku mnogo važniji od članstva u EU, jer pomaže našim narodima da izgrade države koje nikada nisu imali iz ugla efikasnih institucija, vladavine prava, funkcionalne demokratije, društava koja imaju energiju za takmičenje,uspeh, pa i neuspeh za kojim će slediti ponovo uspeh.
Kada je reč o reformi pravosuđa u Albaniji Rama je rekao da je učinjeno nešto što je bilo nezamislivo za tu zemlju, da se sprovedu ustavne reforme i donesu brojni zakoni koji su radikalno prekinuli odnos sa lošom prošlošću.
"I svima je jasna jedna stvar, da to ne bi bilo moguće bez mehanizma evrointegracija", podvukao je Rama.
On je dodao da svako može da ima različito mišljenje o Vašingtonu, Moskvi, Briselu, ali da treba da budu svesni da ne postoji drugačiji mehanizam od evrointegracija koji će nam pomoći da raskinemo sa lošom prošlošću i da se modernizujemo.
Na pitanje da li u Albaniji postoji slično nerazumevanje kao u Srbiji kada je reč o zahtevima teških reformi, Rama je rekao da je ta država u drugačijoj situaciji jer Albanija nije između dve ljubavi.
Imamo samo jednu ljubav, i to je put ka Zapadu, rekao je Rama objasnivši da su Albanci oduvek želeli da budu deo Evrope.
Albanski premijer je pojasnio da, kada je reč o dve ljubavi, misli na osećanja građana Srbije, odnosno Albanije, a ne na politiku Vlada dve države.
Rama je dodao da su reforme u Albaniji sprovedene upravo zato što njeni građani žele da se modernizuju i da postanu deo velike evropske porodice.
Naša odgovornost kao lidera je da učinimo da ljudi shvate da evropske integracije nisu izbor između različitih ljubavi, već između budućnosti i prošlosti, u smislu kakvu državu želimo da imamo, kakve institucije, kakvo društvo, rekao je Rama.
Kada je reč o migrantskoj krizi, Rama je ukazao na činjenicu da Albanija nije deo takozvane balkanske rute i da ta država nije pogođena migrantskom krizom kao Srbija, Hrvatska, Makedonija ili Slovenija, ali da, uprkos tome, ima jasan stav - geografija ne može da bude izgovor da ne budete Evropljanin.
Rama je objasnio da su pojedine države, zahvaljujući tome što nisu na migrantskoj ruti samo zbog geografije, dozvolili sebi da se ne ponašaju kao Evropljani.
A Srbija, koja nije članica, ponašala se više evropski nego te članice, rekao je Rama.
On je dodao da to znači da su narodi sa Balkana možda suviše naivni oko toga šta je to evropski san.
Mnoge zemlje koje su ušle u EU promenile su taj san u to da je Unija postala običan bankomat i to je veoma uznemirujuće, rekao je Rama.
On je poručio da je Albanija, bez obzira što nije na migrantskoj ruti, spremna da podnese teret migranata, ukoliko to sve zemlje u Evropi učine jer nije fer da vidimo zemlje na balkanskoj ruti da pate zbog geografije, a da mi budemo izvan toga.
To je veliki izazov, rekao je Rama, dodajući da ponosno može da poruči Evropskoj uniji, da ta država možda nije sposobna da ispuni uslove, standarde i procedure kako bi bila poštovna kao članica, ali da je spremna da ispuni svoje dužnosti kada je reč o vrednostima što ne vidimo kod nekih članica.
Najvažnije je da se ponašamo kao Evropljani u pravom smislu te reči i to je za nas uvek bilo jasno, rekao je Rama i podsetio da je Albanija primila oko 3.000 iranskih političkih izbeglica, kao i da je u Drugom svetkom ratu pomagala Jevrejima.
Rama je zaključio da milion izbeglica neće predstavljati problem za Evropu u kojoj živi 500 miliona ljudi ukoliko se EU bude dobro organizovala za njihov prihvat.
Liht: Vučić i Rama da budu šampioni saradnje u regionu
Predsednica Fonda za političku izuzetnost Sonja Liht otvorila je danas šesti Beogradski bezbednosni forum, uz poruku da se region zapadnog Balkana ponovo suočava sa velikim izazovima a da premijeri Srbije i Albanije, Aleksandar Vučić i Edi Rama treba da budu šampioni nove etape regionalne saradnje.
"Region se suočava ponovo sa velikim teškoćama, geopolitičkim izazovima i u velikoj meri je preušten sam sebi, što može biti prokoletstvo ali i nova šansa. Premijeri Vučić i Rama treba da budu šampioni te nove stranice, nove etape regionalne saradnje", rekla je Liht.
Prema njenim rečima, ti izazovi zahtevaju nove, kreativne ideje, ali i hrabrost celog društva, pre svega lidera.
Ona je podsetila da je region pre pet godina bio pun nade kada je reč o evroatlantskim integracijama, ali da se taj proces u međuvremenu suočio sa brojnim izazovima.
Usporavanje evropskih integracija i stvaranje sumnji prema Evropi generiše nove krize, rekla je ona, navodeći migreantsku krizu kao primer.
Upravo ta kriza pokazala je Bliskom istoku i Evropi da im je Balkan mnogo bliži nego što je iko mislio, rekla je Liht, aglašavjući da švi moraju biti za istim stolom.
Vulin:Srbiju vodi priznati državnik,Rama je mali političar
Ministar rada u Vladi Srbije Aleksandar Vulin poručio je danas da Srbiju vodi priznati državnik i da je Srbija danas bila onosna na svog premijera Aleksandra Vučića, a da je njegov albanski kolega Edi Rama mali politicar koji je danas u Beogradu dokazao da se od malog političara ne postaje veliki državnik.
"Srbiju vodi priznat državnik, a Albaniju mali političar. Vučić je pokazao kako se ponaša odgovoran predstavnik svoje zemlje i svog naroda, dok je Rama dokazao da se od malog političara ne postaje veliki državnik. Kao i uvek, Rama se obraća svojim biračima, a Vučić traži i nalazi rešenja. Odgovor koji je dobio od Vučića Rama treba pažljivo da prouči i da, zbog sebe, izbegava prilike da ga ikada više čuje", naveo je Vulin u izjavi Tanjugu i dodao:
" Srbiju vodi državnik, a reč državnika se dalje čuje i duže sluša. Srbija je danas bila ponosna na svog premijera, Albanija nije imala tu sreću".
Vulin je na taj način reagovao na današnju polemiku o budućnosti srpsko-albanskih odnosa na Beogradskom bezbednosnom forumu između premijera Srbije i Albanije Aleksandra Vučića i Edija Rame.
Lapčević: Prekinuti posetu Edija Rame
Poslanik DSS Milan Lapčević zatražio je danas da se prekine poseta albanskog premijera Edija Rame Srbiji, jer se izjavom da Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova umešao u unutrašnje stvari Srbije.
"On je još jednom drsko i bezobrazno zatražio (na Beogradskom bezbednosnom forumu)od države Srbije da prizna Kosovo i Metohiju i time se umešao u unutrašnje stvari i na direktan način povredio integritet zemlje", rekao je Lapčević novinarima u skupštini.
Šokantno je to što na tu Raminu izjavu nije reagovao premijer Aleksandar Vučić, rekao je Lapčević već je, kaže, komentarisao situaciju oko Trepče.
"Zahtevamo od premijera da se ta poseta prekine jer to i diplomatski protokoli nalažu", rekao je Lapčević.
(Tanjug)