Odustajanjem od EU sve urađeno bilo bi stavljeno na kocku
Srbija je uložila ogroman politički kredibilitet u pregovore sa EU, otvaranjem nekoliko poglavlja ušla u završnu fazu pregovaračkog procesa, koji bi u razumnom roku mogla da okonča
i sve to bi bilo stavljeno na kocku ukoliko bi se Srbija okrenula od Unijom, smatra predsednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović.
Joksimović je dodala i da bi Srbija ostala bez uticaja na sve ono što je od interesa za zemlju, a rešava se u okvirima EU, i napomenula da je to nešto što Srbija teško da sebi može da dozvoli.
"To bi bila jedna izuzetno teška odluka", podvukla je Joksimović.
Govoreći o tome šta bi se dogodilo ukoliko Srbija okrene leđa Uniji, Joksimović je podsetila da EU čini dve trećine razmene sa Srbijom, a zemlje EU su najveći donatori.
"Veliki kapital je uložen, u smislu kredibiliteta Srbije u okvirima EU, i Srbija u ovom trenutku ima podršku nekih od ključnih zemalja EU. Sve to bi bilo stavljeno na kocku ukoliko bi se Srbija okrenula od EU, a da ne podsećamo na trenutke kada smo išli nekim suprotnim putem, što se po Srbiju završilo u veoma negativnom kontekstu", ocenila je Joksimović u izjavi za Tanjug.
Kada je reč o dešavanjima u vezi sa Trepčom, Joksimović je rekla da sa pitanjem koje se postavlja - da li Srbija treba da se obrati Ujedinjenim nacijama, treba biti izuzetno obazriv, imajući u vidu da su UN upravo delegirale tu temu ka Evropskoj uniji.
"Čini mi se da treba stati na loptu, razmisliti ozbiljno na koji način se u ovom trenutku interesi Srbije na najbolji način mogu zastupati i krenuti tim pravcem bez obzira na činjenicu da će svaki od pravaca koji zauzememo na određen način biti kompleksan i težak za Srbiju", kaže sagovornica Tanjuga.
Ona je dodala i da je veliki broj suseda Srbije u EU, dok čitav region teži članstvu.
"Došlo je do određene vrste zastoja u tom procesu i određene vrste destabilizacije u samom regionu. Srbija, pre svega, mora da razmišlja o bezbednosti, stabilnosti i interesima koji se mogu ispuniti u komunikaciji sa međunarodnim akterima", rekla je Joksimović.
Govoreći o odnosima Rusije i Zapada, Joksimović ističe da je, uprkos očekivanjima da će doći do popuštanja i kontruktivne komunikacije, došlo je do ozbiljnog zaoštravanja, pa pojedini analitičari, poput ministra spoljnih poslova Nemačke Franka Valtera Štajnmajera, govore o napetostima koje su jače nego u vreme Hladnog rata.
Ta vrsta zaoštravanja naročito podiže podozrenje kad je reč o odnosima svih međunarodnih faktora prema jednoj ili drugoj strani, ukazuje Joksimović.
Ona ističe da Srbija mora ozbiljno da razmotri međunarodnu situaciju i postavi se tako da na najmanji način bude poprište sukoba između velikih sila, odnosno da trpi najmanje posledice zbog izuzetno velike napetosti među najvećima.
"Dakle, treba pažljivo razmotriti da li je i na koji način došlo do određenih pomeranja moći u međ odnosima i u skladu sa tim postupati u skladu sa interesima Srbije", zaključila je Joksimović.
(Tanjug)