Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Korak po korak – kredit

08.10.2016. 21:26 09:06
Piše:

O tome koliko tranzicija može da bude teška najbolje mogu da govore oni koji su ostali bez posla. Čak i radnici koji su napustili firme uz “debele” otpremnine teško da su od tih para

uspevali da pokrenu sopstveni bizis. Uslovi za uzimanje kredita nisu baš povoljni za početnike, pa mnogi već na vratima banke shvate da tu za njih nema (novih)  moguđnosti. Erste bankarska grupa, koja radi i kod nas, odlučila je da okrene list...

Nedavno su odlučili da pokrenu projekat “Korak po korak”. To je socijalni program finansiranja namenjen grupama stanovništva koje u redovnom postupku kod banaka nemaju prolaz, a to su ljudi sa malim prihodima, oni koji prvi put pokreću biznis, kao i organizacije koje se bave socijalno ugroženim stanovništvom. Budući program će obuhvatiti zemlje Centrale i Istočne Evrope: pored matične Austrije, i Češka, Slovačka, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Srbija. Naši stručnjaci smatraju da bi projekat mogao da ima uspeha i kod nas, ali da je za to potrebno stvoriti odgovarajući ambijent za rad.

Studija koju su uradili u Erste banci govori da je ovaj deo Evrope u prethodne dve decenije zabeležio vidljiv naperedak. Razlike između ovih zemalja i onih razvijenih u Zapadnoj Evropi su znatno smanjene. Međutim,  nisu svi tranzicioni dobitnici. Studija pokazuje da je 16 miliona osoba, a to je trećina odrasle populacije u ovim zemljama, blizu granice siromaštva. Tri od četiri osobe iz pomenute grupe nisu u stanju da  uštede novca za nepredvidive situacije, a jedna od pet teško mesečno sastavlja kraj sa krajem. Stav je da je neophodno da se više radi na programima socijalnog bankarstva. Iskustva postoj, već je nešto slično rađeno u samoj Austriji sa Šparkasom, a i u Rumuniji gde je program išao pod geslom “Rumunski dobri krediti”. U budućem programu jednu od ključnih uloga imaće Erste fondacija i nevladine organizacije  sa kojima oni već sarađuju. Planiraju da naprave finansijsku infrastrukturu i regionu,  odnosno da naprave bazu koja bi krisnicima ovih sredstva ubuduće bila dostupna. Planiraju da uz sredstva ponude i odgovarajući finansijsku literaturu, savete o raspolaganju novcem, biznis treninge, radionice i mentore. Nadaju se da će uz ove programe do 2019. pomoći da se kreira 5.000 novih radnih mesta  i da 250.000 ljudi što više odmakne od granice siromaštva.

- Imamo u fokusu zdrav i profitabilan biznis, ali vodimo računa i o prosperitetu celog regiona. Naš program socijalnog bankarstva  ponudiće praktična rešenja i direktno uticati na poboljšanje života ljudi u regionu - kaže prvi čovek grupe Erste Adreas Trajhl.

 Peter Šurek, vođa projekta, kaže da pristup Erste grupe razvoju socijalnog bankarstva pomaže ljudima koji nemaju pristup kreditima .

- Svakako je dobro da ima ovakvih programa i da ih pokreću banke -kaže profesor sa Fakulteta za ekonomiju finansija i administraciju dr Gordana Matković. - Međutim, Srbija još uvek nema zakon o socijalnom preduzetništvu .To znači da još nismo ni definisali šta je to socijalno preduzetništvo. Zato bi bilo dobro da se takav propis donese što pre kod nas. Ideja i programi kao što je ovaj bili bi lakše primenjivi i imali bi više izgleda za uspeh.

Ekonomski stručnjak dr Danijel Cvjetičanin kaže da će socijalnim preduzetnicima, baš kao i onim koji ne mogu ispred svog biznisa da stave ovaj predznak, što - šta  smetati:

- Kod nas se ne poštuju rokovi plaćanja, ugovorne oabveze. U takvim uslovima teško je svakom preduzeću da radi, a socijalnom preduzetniku još teže. Morali bi da u tim oblastima imamo ne samo dobre propise, već da se oni i poštuju, odnosno da pravosuđe bude efikasnije pa da se oni koji ih ne poštuju primoraju da to čine.

Dušanka Vujošević

 

Ograničena sredstva?

O tome šta budući preduzetnici koji će doći iz miljea socijalno ugroženih mogu kod nas da očekuju, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Milojko Arsić kaže:

- Banke su organizacije koje pre svega brinu o zaradi i profitu. Zato očekujem da će sredstva koja će biti dostupna na ovaj način bez komercijalnih uslova biti ograničena. Pored toga bankari se nadaju da će socijalni preduzetnici koji dobiju njihovu pomoć ostati njihovi klijenti i kada im posao krene i, kako se to kaže kada stanu na svoje noge. Smatram da je za uspeh ovde bitna edukacija klijenata, a od uspeha na tom planu će dobrim delom zavisiti i uspeh čitavog projekta.

Piše:
Pošaljite komentar