Vremešna stabla između struke i politike
NOVI KNEŽEVAC: U glavnoj novokneževačkoj Ulici kralja Petra Prvog Karađorđevića nedavno je posečen deo drvoreda, što je poslužilo za polemiku na
zasedanju opštinskog parlamenta, koju je podstaklo odborničko pitanje bivšeg predsednika opštine Dragana Babića iz redova DS-a. Naime, doskorašnji prvi čovek opštine pitao je, ko je odobrio rezanje drvoreda, na osnovu kog akta i kojim tempom će biti pošumljen posečeni prostor.
Odgovoreno mu je da je seču stabala odobrio predsednik opštine dr Radovan Uverić (SNS), na osnovu elaborata o stanju dendoflore u toj ulici, koji je urađen prošle godine, kada je na vlasti sa svojim saradnicima bio upravo Babić. Uverić je u odgovoru naglasio da su stabla bila bolesna i predstavljala su opasnost za bezbednost dece i drugih prolaznika, ali i za okolne objekte.
Protiv seče stabala peticijom se predsedniku opštine obratilo i 117 građana. Uverić je bio kategoričan da se na prvom mestu moralo voditi računa o bezbednosti, a da se poštovala i struka. Stanje drveća uticalo je na propadanje krova objekta Predškolske ustanove „Srećno dete”, koji će biti hitno renoviran zahvaljujući pokrajinskim sredstvima.
Elaborat o stanju dendoflore u Ulici kralja Petra po poruybini ovdašnjeg JP „Direkcija za izgradnju grada”, izradio je tim stručnjaka Agencije za prostorno planiranje „Plant Art” iz Novog Sada, čiji je rukovodilac diplomirani inženjer pejzažne arhitekture dr Jasna Korać. Ceo elaborat objavljen je na internet sajtu opštine upravo da bi se otklonile sve sumnje i odgovorilo na zahtev jednog broja građana.
Na sajtu opštine dve nedelje pre početka seče drveća, objavljena je informacija da će ovaj posao uslediti, te da će se poseći 209 stabala, pri čemu je precizirano da se seku suva, polusuva, trula i nestabilna stabla, koja predstavljaju opasnost za prolaznike i korisnike okolnog prostora, odnosno za građane i vozila. Elaboratom je predviđena sukcesivna obnova drvoreda sadnjom novih stabala, u skladu sa uslovima sredine.
Ulica kralja Petra Prvog Karađorđevića u središnjem delu Novog Kneževca, pruža se u dužini od 1.700 metara, od keja na obali Tise na severozapadnom obodu mesta, kroz centar grada sa pešačkom zonom, pa sve do železničke stanice na jugoistočnoj periferiji. Stručnjaci koji su izradili elaborate ističu da zbog dužine, položaja u mestu i pravca pružanja zelenilo u ovoj ulici ima veliki ekološki značaj u sistemu zelenila grada. Ulica je nekada bila ozelenjena drvoredom lipa sa obe strane kolovoza, a u jugoistočnom delu drvoredom sofora, pa i sada dominiraju, međutim, mnogi delovi drvoreda nedostaju.
Da bi popunili prazna mesta u starom drvoredu meštani su ispred kuća sadili razne vrste, od voćnih do različitih šumskih i dekorativnih, ne vodeći računa o specifičnostima i uslovima staništa. Zbog toga je zelenilo u ulici veoma neujednačene starosti, raznovrsno po izboru dendroloških vrsta, tako da kao celina ne izgleda lepo.
Na ozelenjenom prostoru od oko četiri hektara ulice našlo se, kako stoji u elaboratu, 526 stabala, čak 39 vrsta, formi, varijeteta ili kultivara drveća iz 21 botaničke familije. Najzastupljenija je sitnolisna kasna lipa sa 226 stabla, dok je krupnolisna rana lipa zastupljena sa 131 stablom, što je do nedavne seče seče činilo bezmalo 68 odsto. Tu su i 34 divlja kestena neravnomerno raspoređena duž ulice i 23 sofore.
Prilikom terenskog snimanja dendoflore registrovana su 182 stabla sa velikim oštećenjima na deblu i kori, u veoma lošem zdravstvenom stanju sa šupljinama u deblu, puno suvih i polomljenih grana i evidentnom truleži.
Takođe je zaključeno da su stabla sa trulim deblima i ramenim granama nestabilna i sklona izvalama i lomovima, tako da predstavljaju opasnost. Član Opštinskog veća Novog Kneževca Dejan Mijatov je podsetio na slučaj da se pre nekoliko godina ispred zabavišta grana srušila na automobil i smrskala ga, ali da srećom u tom momentu unutra nije bilo nikog.
Sanitarna seča motornim testerama je dobrim delom već urađena, preostaje da se povade panjevi i posadi novo drveće, prema preporuci stručnjaka.
M. Mitrović
Puno crvotočine
Inače, sva stabla za koje je predložena mera seče su ocenjena niskim stepenom vitalnosti i dekorativnosti, sa velikim oštećenjima i puno truleži i crvotočine, polomljena i deformisana ili potpuno nagnuta nestabilna stabla koja ugrožavaju bezbednost. Među posečenim stablima najviše je sitnolisne i krupnolisne lipe.