Banke klijentima sve više gledaju kroz prste
Tako, recimo, Telenor banka ne traži više izveštaj od Kreditnog biroa, Inteza klijentima nudi i besplatno osiguranje u slučaju gubitka posla. Banke sve češće prestaju da klijentima zaračunaju troškove obrade kredita. Uprkos pomenutim pogodnostima, kreditna aktivnost stagnira. Banke su u potrazi za novim klijentima, a od 2017. godine mogli bi imati veći izbor: od naredne godine bi ih mogli dobijati i klijenti koji su sada svrstani u lošije kategorije, a bez dodatnih obaveza za banke.
A kako to izgleda u praksi?
Banke klijente klasifikuju po slovima A do D. Potonji su najlošiji, kredit mogi dobiti, ali to za banke povlači dodatne obaveze: dužne su da na ime rezerve za rizičnog klijenta izdvoje istu sumu novca koju su odborile za kredit a za moguće gubitke koji bi mogli nastati u slučaju da dotični ne vraća zajam na vreme. Postupak procene kreditne sposobnosti klijenata banke same uređuju internim pravilnicima. Pri tome su obavezne da poštuju Odluku o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki, procene kreditnu sposobnost i svrstaju ga u kategoriju od A do D te, shodno tome, izdvoje rezervu. Kod tih procena najlošije su prolazili klijenti koji imaju posao na određeno vreme: oni su listom bili D grupa.
Hoće li to uticati na porast broja kredita koji su u docnji?
– Sasvim je sigirno, čak i ako dođe do promena u toj oblasti, da banke neće žuriti da odobre kredite rizičnim klijentima – kaže dr Aleksandar Vasiljević s Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić” u Novom Sadu. – One danas novac plasiraju u državne obveznice jer im je to trenutno najsigurniji posao. Što se tiče procene rizika klijenata, to treba prepustiti bankama, dobro je da se tu ide na fleksibilniju varijantu. Gotovo sve su kod nas u privantom vlasništvu pa neka same procenjuju rizik i kasnije snose gubitke ukoliko su to loše uradile. Važno je da to ne idi na teret poreskih obveznika.
Što se tiče zaposlenih na određeno vreme, koji su do sada bili mahom u D grupi rizičnih klijenata, razloga za zabrinuost baš i nema. Posao se kod nas gubi od danas do sutra. Šta tek reći za pravu armiju ljudi koja ima radne knjižice uredno „parkirane” kod poslodavca a platu ne dobija mesecima, ili ona kasni i godinu pa i više. Obaveze su u takvim slučajevima teško naplative. Trajno „parkirana” radna knjižica nije više garant redovnog izmirivanja obaveza, ali to nije i jedini kriterijum koji banke kod procene uzimaju u obzir. Gledaju se i sredstva obezbeđenja, redovnost u izmirivanju obaveze u prethodnom periodu, ako ih je bilo.
Šta će se menjati od početka 2017, i kako, ostaje da se vidi. Tek, za klijente koji nisu u A kategoriji a nisu ni D, izdvajanja su 15 od sume odobrenog kredita za B grupu, odnosno 30 odsto za C.
D. Vujošević
Kome žele...
U Narodnoj banci Srbije nema potvrde o promenama od naredne godine, ali se o tome u bankarskim krugovima već poduže priča kao o izvesnoj opciji. Po propisima koji sada važe, banke mogu davati kredit kome god žele, pod uslovom da poštuju kriterijume i principe za odobravanje plasmana.