Deo Koraćevog izveštaja i dalje državna tajna
imaju oznaku „državna tajna“ pa ne mogu biti dostupni ni po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
To je, kako saznaje „Dnevnik“, epilog spora zbog „ćutanja uprave“ u kojem je presudom Upravnog suda naloženo Generalnom sekretarijatu Vlade da odluči o zahtevu za dostavljanje izveštaja „Koraćeve komisije“ koji su podneli pojedini optuženi za pobunu Jednice za specijalne operacije u novembru 2001, navodeći da su dokumenta potrebna za utvrđivanje činjenica u tom procesu.
Pre toga, Generalni sekretarijat duže od godinu nije doneo odluku o zahtevu za dostavljanje dokumentacije pa je podnosilac tužbom pokrenuo upravni spor zbog „ćutanja uprave“, a sada je, tvrde naši izvori, usledila tužba zbog negativne odluke.
Zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja traženo je dostavljanje izveštaja „Koraćeve komisije“ s prilozima koje je Komisija koristila u radu, kao i kopije audio-zapisa sednica koje je Komisija održala od 2. juna do 13.avgusta 2003. godine. Samom odlukom o obrazovanju Komisije za ispitivanje sistema obezbeđenja premijera Zorana Đinđića, donetom 15. maja 2003 godine, predviđeno je da podaci koje ona prikupi i do kojih dođe u svom radu predstavljaju državnu tajnu, ako za određene podatke Vlada Republike Srbije drugačije ne odredi. Potom je na sednici Vlade od 21.avgusta 2003. odlučeno da se s dela izveštaja skine oznaka „državna tajna“, a da tajnost ostane na dokumentima Komisije pod nazivom „Prilog 1” i „Prilog 2” koji su činili deo Izveštaja.
Suđenje osmorici bivših „beretki“ po optužbama za oružanu pobunu zbog izlaska JSO-a na ulicu u novembru 2001. godine, traje od oktobra 2012. godine, a uskoro bi, u prvom narednom terminu 29. i 30. septembra, trebalo da počne iznova zbog promene u sastavu sudskog veća.
Proces zbog izlaska JSO-a u novembru 2001. godine na ulicu kod beogradskog Centra „Sava” pokrenut je u septembru 2011. godine. Svi okrivljeni su odbacili optužbe. Odbrana tvrdi da je događaj od pre petnaest godina „miran protest kojim su pripadnici JSO-a želeli da iskažu nezadovoljstvo jer su 8. novembra 2001, zbog obmana tadašnjeg vrha RDB-a, u neznanju učestvovali u akciji hapšenja haških optuženika braće Banović, iako je ranije vlast obećala da JSO neće biti angažovan na hapšenju lica s haških poternica dok se ne donese zakon o saradnji s Haškim tribunalom“.
Okrivljene, nekadašnjeg komandanta JSO-a Milorada Ulemeka Legiju, Dušana Maričića, koji je bio komandant Jedinice u vreme događaja, te bivšeg pomoćnika komandanta JSO-a Zvezdana Jovanovića optužnica sumnjiči da su početkom novembra 2001. godine učestvovali u organizovanju pobune JSO-a. Sudskim postupkom su obuhvaćeni i Veselin Lečić, Mića Petraković, Dragoslav Krsmanović, Vladimir Potić i Dragiša Radić.
U optužnici su iznete sumnje da je „od 9. do 17. novembra 2001. godine JSO otkazao poslužnost komandi, povukao svoje pripadnike u centar u Kuli, prekinuo komunikacije s komandom i u više navrata odbio zahteve načelnika resora, ministra unutrašnjih poslova i premijera Zorana Đinđića, da prekine pobunu“.
Tokom prvog suđenja odbranu nije izneo jedino Milorad Ulemek Legija zbog toga što, kako je naveo na glavnom pretresu 2. oktobra 2012, smatra da je „reč o farsi, procesu s političkom pozadinom kojim je gađan neko drugi“. Ulemek je ipak pristao da odgovara na pitanja odbrane ostalih okrivljenih.
J. J.
Zahtev podneo Zvezdan Jovanović
Zahtev za pristup informacijama od javnog značaja podneo je Zvezdan Jovanović, jedan od osmorice nekadašnjih pripadnika JSO-a kojima se sudi pred Specijalnim sudom u Beogradu po optužbama za oružanu pobunu zbog izlaska JSO-a na ulicu u novembru 2001. godine. Po nezvaničnim informacijama, Jovanović je te podatke tražio u cilju utvrđivanja doslednosti iskaza pojedinih svedoka koji su ispitani na suđenju za pobunu JSO-a, a iskaz su dali i „Koraćevoj komisiji”.