Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Sremice šiju „Pradu”

21.07.2016. 20:04 11:39
Piše:

U tek otvorenom Ženskom edukativnom centru za osposobljavanje u Rumi trenutno je na obuci 70 žena budućih obućarki. Na dvogodišnjem programu javno-privatnog

partnerstva s proizvođačem obuće „Insert”, opština Ruma i Američka agencija za međunarodni razvoj omogućavaju  nezaposlenim ženama Srema da se stručno osposobe za potrebe obućarske, kožarske i industrije nameštaja u Sremskom okrugu. Nakon uspešno završene obuke one će lako doći do posla.

Na tržištu rada u Rumi – a tako je i okolnim sremskim opštinama kao i u većini gradova u Srbiji – nema kvalifikovanih obućara jer su svi koji su radili u nekadašnjem čuvenom sremskom gigantu, fabrici obuće „Fruška gora”, ili otišli u penziju ili su novi posao našli u nekoliko pogona stranih obućarskih kompanija u tom gradu.



Srbija inače kuburi s obućarima i oko 300 preduzeća, koliko ih danas radu u industriji obuće, mogla bi zaposliti više od postojećih 10.000 radnika, samo kada bi među nezaposlenima ili onima koji se tek školuju bilo tih zanatlija. Svršeni osnovci ni u ovom upisnom roku nisu pokazali preterano zanimanje za škovovanje za obućare. Ništa bolja situacija nije ni u Sremskom okrugu, pogotovo u Rumi i Sremskoj Mitrovici, koje su na neki način „obućarski centri” u Vojvodini.



Naime, kompanija za proizvodnju obuće „Insert” osnovana je 2004. godine u Sremskoj Mitrovici i danas zapošljava 120 radnika. Osim pogona u tom sremskog gradu, od 2009. godine svoju delatnost obavlja i u Rumi, gde danas zapošljava 150 radnika, što s izgradnjom novog pogona površine 5.000 kvadratnih metara u Radnoj zoni „Zapad”, predstavlja jednu od najznačajnijih privatnih investicija u Rumi. Osnovna delatnost „Inserta” je proizvodnja ženske obuće, njihova dorada i prerada za inostrane partnere, kao i gotovih proizvoda linije ženske obuće „Antonela Roši”, napravljenih od najvalitetnijih materijala i finih dizajna.



„Insert” poseduje i sopstvenu prodajnu mrežu 17 gradova Srbije, a ženska obuća „Antonela Roši” s velikih uspehom izvozi se u Rusiju, Belorusiju i sve zemlje u regionu. Među dugogodišnjim klijentima i poslovnim partnerima te fabrike su i najpoznatiji italijanski i svetski brendovi, čiji sjaj u svetu mode već decenijama ne tamni, a iz godine u godinu postaju sve traženiji. To su „Prada”, „Christian Dior”, „Luis Vuton” i „Valentino”.



Ruma nije jedini vojvođanski grad u kojem se prave svetski poznate marke obuće. Tako italijanski pogon „Leonardo” u Subotici već nekoliko godina proizvodi vrhunske italijanske cipele marke „pakerson”, koje su nedostupne yepu prosečnog građanina Srbije jer im cena doseže i do nekoliko hiljada evra.



U Privrednoj komori Srbije ističu da su od stranih firmi koje se bave proizvodnjom obuće u Srbiji i „Progetti” Vladimirci, „Falc East” Knjaževac i GEOKS Vranje. Osim njih, u Srbiji se proizvodnjom muške i ženske kožne modne cipele, sportske i dečje obuće, gumene, plastične kao i zaštitne, bave i srpske firme koje su opstale na tržištu i nastavile da pri tom budu tržišno orijentisane. Među njima su „Gepard” Novi Sad, „Mineks” Vranje, „Fratelli Babb” Obrenovac, MUBB Beograd, „Ukus” Kovačica, „Tigar” Pirot i druge, dok su značajni proizvođači dečije obuće „Buldino” Beograd, „Grubin” i „Grej” Stara Pazova, „Vumo” Ugrinovci, „Leon” Šabac, „Pollino” Zemun...



LJ. Malešević

 

Nedostaje nam naš brend



Veliki deo današnjih obućara radi obuću ili delove za nju za poznate svetske brendove preko doradnih poslova. Stručnjaci tvrde da nije mala stvar što se obuća „Prada” ili „Valentino” šije i u Srbiji, ali smatraju da to nije recept za oživljavanje obućarske industrije. Tim pre što naša država ima stručnjake koji mogu dizajnirati i napraviti obuću koja će biti prepoznatljivi srpski brend i kao takav se prodavati na evropskom tržištu.

Piše:
Pošaljite komentar