Brčkanje najjeftinije s devizama u džepu
Jedan od retkih luksuza kojega se naši ljudi ne odriču ako baš ne moraju je letovanje. Istraživanja pokazuju da zbog provoda na plavom morskom žalu godišnje iz zemlje iznesemo od 600 miliona evra
pa do cele milijarde ,zavisno do godine do godine.Dobar deo turista plaća aranžman u agencijama u dinarima. Međutim zadnjih godina sve je više onih koji aranžmane traže i uplaćuju samo putem interneta, jer su jeftiniji. Pored toga što bi tu trebali dobro da provere sve podatke kako ne bi bili prevareni još je jedna bitan činilac koji može letovanje da im učini skupljim. To su kursne razlike. Zato treba voditi računa sa kog računa i kako se elektronski plaća,ali i pri kupovini roba i usluga karticama van granica Srbije. Jer kursne razlike mogu biti dodatni troška i to ne mali. Ovo se odnosi na sve turiste bez obzira da li plaćaju u ervima, kunama, forintama. Odnosno od Tasosa i Halkidikija pa do Morahaloma i Segedina ,a gde se nalazi najviše destinacija prilagođenih našem džepu.
Kakvu računicu treba da izvede turista pre nego što provuče karticu?
Pre svega kada krene na letovanje , a sa nekom od međunarodnih platnih kartica u džepu putnik treba da proveri račune za koje je kartica vezana i sa kojih se skida novac. Ukoliko je kartica vezana za devizni račun na kome je evro, a u istoj valuti će plaćati troškove van granice onda će sam moći lako da izvede svoju računicu. Za svaki evro potrošen u inostranstvu skida se odgovarajuća suma sa računa. To kada je kupio evri i po kom kursu samo on zna. Sasvim drugu računicu moraće da izvede ako se novac skida sa dinarskog računa .Tada treba obavezno uračunati krsne razlike. Banke ovu transakciju obračunavaju po svom prodajnom kursu. Juče je srednji kurs evra bio 123,26 dinara. Kod većine menjačnica prodajni kurs po kome su one otkupljivla evro bio je 123,70. Pa turisti koji kupe evro u menjačnicama i polože ga na devizizn račun znaju trošak. Probem nastaje kada banka klijenti da međunarodnu karticu vezanu za dinarksi račun. Svaki evro koji potroši van granice platiće tada po prođanom kursu banke. Najniži je juče bio kod JUMBES banke 125,16 a najveći kod KBM 127,40.
Još je komplikovanija priča ako u transakcije ulazi i treća valuta, onda tek nastaje problem. Turista u pravo vrzino kolo kursnih razlika. Razlike postoje od banke do banke pa samo od čiste sreće zavisi kako će proći. Upućeni kažu da je na put u Mađarsku nabolje nosti evro, menjati ga na licu mesta. Narvno postoji i druga opcija a to je da se u nekoj od manjačnica u Vojvodini kupi forinta. U Novom Sadu se juče sto forinti moglo kupiti ta 39,50 dinara. U menjačnicama kažu da je kod nas potražnja za forintama odmah iza evra. Sve što se tokom dana ponudi obično se i proda. U koliko ima forintu u novčaniku kupljenu za dinare turista ima jasnu računicu o troškovima. A to važi za sve bilo da su krenuli po sir i salamu u Segedin ili nameravaju da se baškare u nekoj od banja u ovoj susednoj zemlji.
D. Vujošević
Turska lira, egipatska funta...
Što se tiče nekada popularnih valuta s drugih kontinenata one su zbog političke situacije, bar za ovo leto, izašle iz mode.
Razlog su pre svega turbulentne pilitičke situacije u nekada omiljenim nam letovalištima. Manje će nas ove godine brinuti kursevi turske lire, egipatske funte ili tuniskog dinara.