Bez Katastra poreznici nemoćni
rađanina Dragoslava Kosmajca javnost je osudila i pre nego što je postupak protiv njega počeo pa je odluka Prvog osnovnog suda u
Beogradu da odbije predlog nadležnog tužilaštva mnoge iznenadila. Za neplaćeni porez, koji mu se stavlja na teret, Kosmajac će odgovarati prekršajno, a ne krivično, tako da mu ne preti zatvorska kazna, koja za krivično delo utaje poreza može biti do osam godina, nego može biti kažnjen novčano ili s nekoliko meseci zatvora. S obzirom na celu halabuku koja se podigla oko tog slučaja, javnost se s pravom pita ko je zakazao u ovom slučaju: sud, poreznici, Tužilaštvo ili neko četvrti?
Sektor oreske policije je Kosmajca osumnjičio da nije platio porez na dohodak građana od 2009. do 2013. godine, i to za novac koji je prihodovao od izdavanja nekretnina u opštini Zvezdara. Po pomenutim godinama to je bilo 119.000 dinara, pa 102.000, onda 47.000 te 98.000 i poslednje 2013. godine 144.000. Utaja poreza manjeg od 150.000 dinara nije krivično delo već prekršaj i mada je u zbiru Kosmajac prešao tu sumu, sud je stao na stanovište da u tom slučaju nema sabiranja.
Nije prvi put da nadležni ne mogu da dokažu ono što je svima vidljivo, ali, po rečima poreskog stručnjaka Đerđa Papa, radi se o krivičnom delu koje je teško dokazati.
– Da bismo dobili efikasnu naplatu poreza i istu takvu kontrolu, potrebno je da uradimo mnogo toga – kaže poreski ekspert Milica Bisić. – Unakrsna provera poreza, odnosno imovine i prihoda na koji se on plaća, ne bi trebalo da bude kampanja već da se radi svake godine redovno. Poreznicima bi morali da budu dostupni ažurni podaci iz katastarskih službi i svih registara koji beleže podatke o imovini veće vrednosti, a ti podaci se kod nas slabo i teško ažuriraju. Osim toga, svi koji se bave tim ispitivanjima morali bi da budu veoma stručni i obučeni.
Sagovornica objašnjava da bi, na primer, poreznik koji vidi da se za godinu imovina obveznika povećala, bilo da su u pitanju nekretnine, automobili, jahte, udeli vlasništva u kompanijama i slično, trebalo da ga pozove i vidi da li je ispunio sve poreske obaveze, bez obzira na to da li je osnov sticanja kupovina, poklon ili nasleđivanje. Tek kada se ustanovi da poreski obveznik nije ispunio obaveze predviđene zakonom, sledila bi prijava. Ona naglašava i da bi to trebalo da se radi redovno i bez pritiska na poreznike.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Milojko Arsić smatra da je ranije u slučajevima sličnim ovom često nedostajalo i političke volje, ali ne i kod Kosmajca.
Ne treba zaboraviti da je Kosmajca premijer Vučićić na konferenciji za medije još 2014. označio kao najvećeg narko-bosa u Srbiji. U „Beloj knjizi” MUP-a Srbije iz 2001. naveden je kao značajan trgovac opojnim drogama. Njegova imovina se procenjuje na 10,7 miliona evra. Mnogo je tu luksuznih stanova, kuća, parcela na elitnim mestima. Ali, za pravosuđe su merodavni tek dokazi koje pravosudni organi mogu prihvatiti.
Da bismo mogli dokazati ono što svi vidimo, po poreskim stručnjacima, trebalo bi prvo da krenemo od ažuriranja podataka.
D. Vujošević