Meso beži iz tanjira, a menja ga hleb
U Srbiji sve manje para ima za hranu i u padu je potrošnja svih prehrambenih proizvoda, a naročito mesa i mleka. Ako se potrošnja namirnica u prošloj godini
uporedi s višegodišnjim prosekom od 2008. do 2014. godine, vidi se da nam je na trpezama manje i voća i povrća, pa i hleba i peciva. Nije ni čudo kada se zna da svaki član domaćinstva u Srbiji mesečno za hranu na raspolaganju ima 61 evro, dakle tek po dva evra dnevno za tri obroka.
– Pad potrošnje se pre svega odnosi na svinjsko i juneće meso i mleko. U Srbiji je godišnja potrošnja svežeg mesa po glavi stanovnika u 2015. godini iznosila oko 39 kilograma, od čega junećeg i goveđeg tri kilograma, svinjskog 14,5, jagnjećeg 0,9, živinskog 16,8 i ribe 3,9 kilograma. Sve je to više nego skromno u poređenju s pojedinim zemljama u EU. U Evropskoj uniji svežeg mesa su trošili oko 65,5 kilograma. Za godinu stanovnici tih zemalja pojedu 10,7 kilograma junetine, 31,4 kilogram svinjskog mesa, a živinskog 21,6 – kaže za „Dnevnik“ agrarni analitičar Vojislav Stanković, koji je analizirao podatke Agencije za statistiku EU – Eurostata i poredio ih za zvaničnim podacima srpske statistike.
On navodi i da je potrošnja kravljeg konzumnog mleka (bez prerađevina) od 46,2 litara po stanovniku u Srbiji značajno manja u odnosu na onu u EU, gde je 90 litara. Recimo, Austrijanci popiju 81 litar godišnje, Nemci 74 litra, Grci 69 litara...
Interesantno je pogledati podatke o potrošnji hleba u našoj zemlji. U 2015. godini te namirnice smo trošili više nego godinu ranije. Lane je svaki član domaćinstva u Srbiji pojeo 102,3 kilograma, a 2014. – 99,8 kilograma. Više smo prošle godine jeli i živinskog mesa nego u 2014.
– Potrošnja hleba i peciva, kao i živinskog mesa lane je porasla, ali to je, nažalost, znak da je poraslo i siromaštvo. To je hrana koju više kupuju građani s niskim primanjima. Istovremeno, pala je prodaja skupljih vrsta mesa, poput junetine i govedine i ona je na najnižem nivou – kaže Stanković.
Podaci koje je taj stručnjak dostavio „Dnevniku” pokazuju i to da je lane svaki član domaćinstva u Srbiji pojeo 52,4 kilograma voća, dok je godinu ranije mogao da priušti i dalje minimalnu količinu, ali ipak više od toga – 53,9 kilograma. Dva kilograma voća manje kupili smo nego od 2008. do 2014. godine, a još je veći pad potrošnje povrća – 122,9 kilograma u 2015. spram 131,4 kilogram u prethodnih sedam godina.
– Nizak životni standard stanovništva u Srbiji, koji se graniči sa siromaštvom, doprinosi tome da je domaće tržište ograničavajući faktor za racionalno korišćenje značajnih agroekoloških, proizvodnih i ljudskih resursa pa izlaz iz postojeće situacije treba dugoročno tražiti u izvoznoj orijentaciji poljoprivrede kao osnovnom uslovu povećanja ukupne efikasnosti agroindustrijske proizvodnje i njenog bržeg uklapanja u svetsko tržište i evropske integracione procese – poručuje Stanković.
D. Urošević
I riba otplivala sa stola
U periodu 2008–2014. u proseku je svaki član domaćinstva u Srbiji trošio 4,5 kilograma ribe, a lane se još poneka izmigoljila – ostalo je 3,9 kilograma. Malo više smo trošili ulja (lane 12 litara, a u prethodnih sedam godina u proseku 11,4). O tome koliko su nam trpeze siromašne kvalitetnijom, odnosno skupljom hranom govori činjenica da smo maslaca trošili tek 200 grama godišnje.