Uz medveđi luk najbolje ide vino
Proteklog vikenda u priobalju Dunava u Neštinu i na padinama Fruške gore u blizini Vizića i manastira Đipša okupilo se par stotina planinara, rekreativaca i znatiželjnih ljudi koji su došli
na Dan sremuša u Neštinu. Ova turističko-ekološka manifestacija je ušla u turistički kalendar regiona što je i bio prvenstveni cilj organizatora Turistička organizacija Bačke Palanke i Udruženje građana „Stav“ iz ovog grada.Jedni su stizali pešice, drugi biciklima, treći kolima, a u organizaciji Planinarskog kluba „Železničar“ iz Novog Sada koji su u subotu špartali Fruškom gorom 50-tak planinara posetilo je autobusom i Neštin i Dan sremuša.
- Cilj ove manifestacije je unapređenje eko turizma kroz promociju zdravog načina života i očuvanje životne sredine – kažu, između ostalog, u TOO Bačka Palanka. Skup učesnika bio je na lokaciji Muzeja na otvorenom Sremska kuća iz 18-og veka u Neštinu gde je poslužen sremački doručak, a potom je usledio obilazak sela, poseta Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi i degustacija vina u Vinariji porodice Kurilić. Kasnije se krenulo u Vizićku šumu na lokaciju Bašta Sremuša gde je u dve velike oranije kuvan pasulj koji su ogladneli učesnici ove manifestacije slistili. Deo putnika posetio je manastir Đipšu, prelepo zdanje smešteno u šumi i Destileriju Knežević.
Mnogi od izletnika prvi put su uživo videli sremuš u svom prirodnom ambijentu, opipali, poneki kao trofej stručno ubrali, mada su upozoreni da se ovaj divlji luk ne sme masovno brati. Sremuš, kažu stručnjaci raste u listopadnim šumama, a naziva se, pored ostalog, i medveđi luk. Ima veliku hranljivu vrednost naročito u prvim mesecima proleća. Po narodnom verovanju čisti sistem za varenje i krv, ima jako dejstvo na crevne parazite, sprečava infekcije i upale sluzokože creva, snižava visok krvni proitisak, a dobra je odbrana od gripa i groznice. Deluje i na kardiovaskularni sistem sprečavajući arteriosklerozu, otklanja nesanicu i sprečava nesvesticu, a konzumira se najčešće kao salata
Objašnjena je razlika između sremuša, a karakterističan je po jakom mirisu belog luka, i mrazovca, izuzetno otrovne biljke. Mrazovac i sremuš, ako rastu u blizini, a često umeju, imaju slične listove, naročito u ranoj fazi vegetacije, pa se dešavalo da ih ljudi zamene i da dođe do trovanja. Stručnjaci kažu da ih je najlakše razlikovati po mirisu lista, jer list sremuša ima jak miris belog luka dok kod mrazovca to nije slučaj. Eto primera kako se spaja lepo i korisno, jer osim šetnje, boravka na vazduhu u šumi i pred vode, jela i pića, čovek uvek može nešto i da nauči – rekoše učesnici Dana sremuša u Neštinu.
M. Sudžum