Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Srbi na desetom mestu najreligioznijih nacija u Evropi

12.02.2019. 18:03 18:09
Piše:
Izvor: balkans.aljazeera.net

Srbi spadaju u umereno visoko religiozne nacije i 32 odsto njenih građana smatra da je religija vrlo važna u njihovim životima, pokazala je analiza Istraživačkog centra Pew, koji je proveravao religioznost građana u 34 evropske države.

Pritom čak 58 procenata građana Srbije tvrdi da u Boga veruje sa apsolutnom sigurnošću, po čemu smo na izrazito visokom šestom mestu, ali se istovremeno svakodnevno moli samo 27 posto njih, dok verske službe makar jednom mesečno pohađa svega 19 odsto, po čemu smo znatno niže rangirani od mnogih drugih evropskih zemalja.

Primera radi, Bosna i Hercegovina je druga u evropi u kategoriji “važnost religije” i 54 odsto njihovih žitelja kaže da je religija vrlo važna u njihovim životima, dok su malo ispod njih Hrvati, kojih 42 posto religiju usmatra veoma važnom u životu, ali su oni pritom u svojoj veri nekako najdosledniji te se u istim procentima i mole i odlaze svakog dana u crkvu.

Kako je objavila balkans.aljazeera.net, religioznost je u ovom istraživanju definisana kroz četiri kategorije: važnost religije, pohađanje verskih službi, učestalost molitve i vera u Boga. Kao visoko religiozna definisana je svaka odrasla osoba koja ima visok skor u najmanje dve od četiri navedene kategorije, a da pritom nema nizak skor ni na jednoj od ostalih. Ako neka osoba ima nizak nivo religioznosti na samo jednoj od kategorija, a vrlo visok na preostale tri, onda se i dalje smatra “visoko religoznom” osobom.

Koristeći se ovom kombinovanom metodom, uočeno je da su državljani centralne istočne Evrope skloniji visokoj religioznosti.

U Jermeniji i Grčkoj je otprilike polovina ispitanih klasifikovana kao visoko religiozna. S druge strane, tek svaka deseta osoba u Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu može se smatrati visoko religioznom.

Slična je situacija i ako pogledamo pojedinačne kategorije religioznosti – u centralnoj i istočnoj Evropi religija je važnija, ljudi više pohađaju verske službe, češće se mole i u većoj meri vjeruju u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Ali postoje i odstupanja u zemljama zapadne Evrope – 37 odsto Portugalaca je visoko religiozno, što je znatno odstupanje od proseka u okolnim zemljama.

Pogledajte kompletnu mapu religioznosti u evropskim državama

Istraživanjem su obuhvaćene i tri države užeg regiona – Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini gotovo polovina spada u grupu visoko religioznih (46 odsto), u Hrvatskoj 44 odsto, a u Srbiji 32 odsto.

Pogledamo li pojedinačne kategorije religioznosti, vidimo da su države našeg regiona uglavnom u samom vrhu liste. Bosna i Hercegovina druga je u kategoriji “važnost religije” – 54 odsto kaže da je religija vrlo važna u njihovim životima i u ovome su jedino Grci imali veći procenat  – 55 odsto. Hrvatska je na šestom mestu sa 42 odsto, a Srbija na devetom, sa 34 odsto, piše portal Al Jazeera Balkans.


Estonci najmanje religiozni Evropljani

Zanimljivo je da su se na samom dnu (ili vrhu, u zavisnosti od tačke gledišta) liste religioznosti našli Estonci, gde je visoko religiozno jedva sedam odsto stanovništva. Slede Danska i Češka sa osam posto religioznosti, te Švedska i Belgija gde samo 10 procenata građana religiju smatra bitnom u svojim svakodnevnim životima.


U Hrvatskoj 40 odsto ispitanih je reklo da pohađa verske službe najmanje jednom mjesečno i po tome su Hrvati na četvrtom mestu u Evropi, iza Poljske, Rumunije i Italije. U BiH svaka treća osoba (35 odsto) pohađa verske službe na mesečnom niovou, a u Srbiji svaka peta (19 odsto).

I po učestalosti molitve Hrvatska je prva u regiji – 40 odsto Hrvata reklo je da se moli svaki dan i na četvrtom su mestu, iza Moldavije, Jermenija i Rumunije. U BiH, 32 odsto kaže da se svakodnevno mole, a u Srbiji 27 odsto. Dve trećine ljudi u BiH (66 odsto) kaže da veruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Ispred njih su samo još Jemenija (79 odsto) i Gruzija (73 odsto). U Srbiji 59 odsto ljudi veruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Sličan je procenat i u Hrvatskoj – 57 odsto.

E. D.

Autor:
Pošaljite komentar