Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

DNEVNIK U PARKU PRIRODE KOPAČKI RIT - Evropska Amazonija

24.06.2023. 18:14 18:19
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

Kopački rit je jedan mozaik vodenog, šumskog i livadskog eko-sistema koji je izuzetno raznolik, tako da ovde imamo preko 2.700 vrsta biljaka i životinja, rekao nam je Ivo Bašić, direktor Javne ustanove Park prirode Kopački rit, koji se nalazi između Dunava i Drave, poplavnog područja od izuzetnog značaja za razvoj flore i faune.

Ističe da ovde ima preko 300 vrsta ptica što predstvlja oko 80 posto svih zabeleženih vrsta ptica u Hrvatskoj.

„Ovde ima oko 50 vrsta riba i ovo područje je jedno od najznačajnijih mrestilišta riba u Evropi. Zato je naš najvažniji zadatak ne samo da ovaj prostor zaštitimo nego i da promovišemo njegovu zaštitu, jer na taj način utičemo na kvalitet života kako sada tako i u budućnosti“, kaže Bašić.

Nekada su močvare smatrane kao zapušteno tlo i leglo komaraca i bolesti. Tako da se svesrdno radilo na njihovom isušivanju i pretvaranju u plodne oranice. Međutim, razvojem nauke i ekologije sada je stav sasvim drugačiji.

– Napokon se promenio stav o njihovoj nevažnosti. Sada se smatra da su ovakva vlažna staništa izuzetno važna za očuvanje bioraznolikosti, ali ne smemo da smetnemo s uma da su i to prirodni pročišćivači voda. Nažalost, u svetu je u poslednjih 50 godina nestalo više od 35 posto močvarnih eko-sistema. Zato nam je i drago da Kopački rit spada u jedno od očuvanijih močvarnih staništa u Evropi i nastojaćemo da tako i ostane – istakao je Bašić.


Komarci, ah, komarci

Kada se uputite u obilazak Kopačkog rita obavezno sa sobom ponesite i neko sredstvo protiv ujeda komaraca, jer ih ovde, naravno, ima u izobilju.

– Močvare su prirodna staništa komaraca kojih u svetu ima oko 3.000 vrsta, a oko 100 prenosi razne bolesti. Zato je važno voditi računa o zdravlju ljudi. Ipak, naglasio bih da nisu svi močvarni komarci opasni za ljude i da oni bitno doprinose biodiverzitetu jer su hrana za mnoge ptice, ribe, vodozemce, guštere – objasnio nam je Ivo Bašić, direktor Parka prirode Kopački rit.


I zaista kada se zaputite od Osijeka ka ovoj evropskoj Amazoniji oduševiće vas priroda, ali i briga ljudi da ona ostane baš takva kakva jeste. Na samom ulazu u prijemni centar Parka prirode „Mali Sakadaš“ dočekaće vas kućice i sojenice prekrivene šindrom, zgodno uklopljene u ceo ambijent. Sve je napravljeno s merom i željom da se posetioci edukuju kroz uživanje u prirodnim lepotama.

– Kada dođete ovde moguće je drvenom stazom dugom oko jedan kilometar stići do pristaništa gde se može ići u dalji obilazak brodom ili čamcem. Već sam napomenuo da je flora i fauna ovde zaista bogata, a naš zaštitni znak je orao štekavac, koga vi zovete belorepan. Od 150 parova u Hrvatskoj u Kopačkom ritu ih ima 90, a to je u evropskim razmerama prostor gde ih ima najviše. Imamo i nekoliko gnezda crnih roda koje su veoma sramežljive ptice i možete ih videti samo u rano jutro – uputio nas je Ivo Bašić.

Potom domaćini preporučuju da se ode do lovačkog dvorca Tikveš gde se na 2.000 kvadratnih metara može u najvećem multimedijalnom prostoru upoznati sa florom i faunom kroz život močvare u svim godišnjim dobima. I mi smo ga posetili i zaista smo bili impresionirani onim što smo videli kao i načinom prezentacije.

– Mesto Kopačevo se naslanja na ovaj Park prirode i baš zahvaljujući ovoj blizini ono se razvija u turističkom smislu. Napomenuo bih da je 1967. proglašavanjem ovog prostora za park prirode nešto se i oduzelo lokalnom stanovništvu, između ostalog se ograničila njihova privredna delatnost, ali zato mi kroz razne aktivnosti pokušavamo to njima nadoknaditi. Pre svega kroz turizam. Zato vas pozivamo da posle boravka u prirodi uživate u dobroj slavonskoj kuhinji i vinima – predložio je Ivo Bašić, direktor Javne ustanove Park prirode Kopački rit.

Marina Jablanov Stojanović

Foto: V. Jovanović

Autor:
Pošaljite komentar