Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

MUZIKA SPAJA DEČJA SRCA Druženje i zajednički nastup horova iz Hirošime i Novog Sada

16.09.2023. 15:04 15:41
Piše:
Foto: I. Japundža

Zajednički koncert Dečjeg hora „Bajićevi slavuji” iz Muzičke škole „Isidor Bajić” i Dečjeg hora iz Hirošime pod nazivom „Senda Pan flute choir” održan je juče u prostoru obnovljenog Distrikta, u sklopu Kaleidoskopa kulture.

Iako dolaze sa dalekog istoka, čak iz Japana, deca hora „Senda Pan flute choir” čvrsta su u želji da zajedno sa Novosađanima i svojim drugarima „Bajićevim slavujima” prenesu najznačajniju poruku, a to je poruka mira, kroz muziku, umetnost, druženje i jedinstvo.

Jedinstvene Panove frule

Pored toga, postoji nešto što je unikatno horu iz Hirošime, a to su njegovi potpuno originalni muzički instrumenti. Naime, frule na kojima deca sviraju nastale su od drveta „Kaizukaibuki” koje je preživelo eksploziju atomske bombe i koje se nalazilo u dvorištu njihove osnovne škole.

- Ovaj hor je nastao 2011. godine u sklopu horskog kluba Osnovne škole Senda kada je imao sedam članova, da bi danas brojao njih 25 - navodi dirigent hora „Senda Pan flute choir” Hiromicu Šimamoto. - Drvo je stradalo 2014. godine, te je doneta odluka da se ono preradi i pretvori u Panove frule, tu je odluku podržao i direktor osnovne škole, kao i mnogi drugi. Od tada hor ne samo da peva, već i svira na ovim instrumentima, kojih danas ima 107, o kojima ja vodim računa u momentu kada deca osete da fruli treba popravka.

Jučerašnji koncert počeo je nastupom ovog hora koji je izvodio pesme „Amazing grace”, „Song of life”, zatim pesmu „Tanabata” koja se izvodi i na srpskom jeziku. Nakon toga izveli su pesmu „Wings to fly” i pesmu lokalnog profesionalnog bejzboj tima iz Hirošime pod nazivom „Let’s go Carp”.

Nakon „Senda Pan flute choir” nastupili su i novosadski „Bajićevi slavuji” posle čega je usledio njihov udruženi performans uz japansku pesmu „Augiri song” i dečju pesmu iz Belgije „Ljubav stvara bolji svet” koju su deca učila zajedno nekoliko meseci, prvo na dva različita kontinenta, a zatim i na jednom mestu, u Novom Sadu. Zajedno sa „Bajićevim slavujima” nastupio je i zanimljiv duo.

- Sa nama je nastupio i duo iz Beograda koji neguje srpsku, ali i japansku muziku svirajući harmoniku i klarinet, tako da to predstavlja zanimljivi miks dve različite kulture na dva različita instrumenta - dodaje osnivačica i dirigentica hora „Bajićevi slavuji” Ana Kovačić. - Hor iz Hirošime, sa drugog kraja sveta, i naš hor neguju veoma sličan repertoar, a sve pesme koje izvodimo su obuhvaćene porukom mira i ljubavi, uopšte radosti življenja, zbog čega je ceo koncert imao koncept zajedničkog stvaranja - ističe ona.

Deca iz Hirošime, u Novom Sadu borave do kraja nedelje, a u međuvremenu se druže sa Novosađanima, uz organizovane događaje i programe.

- Mi smo sve vreme zajedno, imali smo intenzivne probe za nastup, a planirane su i zajedničke aktivnosti tokom vikenda kao što su prezentacije o veštačkoj inteligenciji i one o ajkido klubu - izdvaja Kovačićeva.

Uprkos barijeri koju stvara upotreba različitog jezika, muzika je ono što ih spaja te je dečije srce srušilo sve prepreke.

- Deca hora „Bajićevi slavuji” su širom raširili svoje ruke i otvorili vrata svojih domova kako bi ugostili sedamnaestoro dece iz Japana, koja su potpuno različite kulture, te su sa zadovoljstvom pristala da budu njihovi domaćini šest dana. - govori Ana Kovačić. - Oni su željni druženja i upoznavanja novog. Već prvi dan se videlo da prepreke uopšte ne postoje. Mnoga deca „Senda Pan flute ćoir” ne govori engleski jezik već samo japanski, međutim oni se razumeju kroz muziku. To dečje otvoreno srce ruši sve barijere. Mislim da će ovim druženjem ostvariti nova prijateljstva koja će trajati čitav život. - zaključuje ona.

Pored toga što je ovakva vrsta druženja važna za dečiji razvoj, ona utiče i na dalje stvaranje umetnosti.

- Kroz druženje sa decom iz druge zemlje sam stvorila nova prijateljstva i dobila neko novo iskustvo te mislim da te to veoma važno i za stvaranje muzike, ali i umetnosti uopšte - smatra učenica trećeg razreda Muzičke škole „Isidor Bajić” Teodora Despotović.

Poruku mira šalje 1.000 ždralova

U sklopu organizovanog druženja realizovala se i akcija pravljenja 1.000 ždralova origami tehnikom u holu Muzičke škole „Isidor Bajić”, koji je okupio ne sam članove hora škole i hora iz Hirošime, već i učenike iz različitih škola u Novom Sadu koji su atmosferu upriličili pesmom „Nek svud ljubav sja”. Ova aktivnost imala je za cilj da pošalje poruku mira pravljenjem papirnih ždralova koji su veoma značajni za grad Hirošimu i čuvenu japansku legendu koja kaže da ako ih neko napravi, oni će mu ispuniti jednu želju. Vezuje se za devojčicu Sadako Sasaki iz Hirošime, koja se razbolela od posledica radijacije nakon bombardovanja i koja ih je neumorno pravila kako bi joj ispuniji želju da živi. Nažalost, ona je preminula u svojoj 12 godini na 25. oktobar 1955. godine, te nije uspela da napravi poslednjeg ždrala. Na dan njene smrti, deca iz celog sveta prave ove origamije koji se, sa porukom mira, šalju u njen grad kako bi se okačili na promenik posvećen devojčici u Memorijalnom parku u Hirošimi.

Na druženju u Novom Sadu deca su uspešno napravila i više od 1.000 ždralova, koji će se naći u pomenutom parku. Pored toga, Muzičkoj školi „Isidor Bajić” uručeno je i seme čuvenog aogiri, japanskog drveta mora, koje je stiglo direktno iz Japana.

- Ti ždralovi simbolišu želju - napominje direktorka Muzičke škole „Isidor Bajić” Radmila Rakin Martinović. - Naša želja je zajednička, a to je da, pošto smo primili seme drveta koje je jedino preživelo bombardovanje grada Hirošime, pošaljemo jednu snažnu poruku. To je poruka koju je gradonačelnik ovog grada uputio našoj školi, da vodimo računa o drvetu, da vaspitamo decu da je mir neprocenjiv, da je razumevanje među ljudima dragoceno, da slavimo veličanstvenost i poštujemo život.  Ako ove stvari uspemo da prenesemo na naše učenike, te i da iz generacije u generaciju vodimo računa o tome, onda nas čeka bolja budućnost. Mi smo različitih kultura, ali imamo i nešto zajedničko a to je muzika i umetnost - zaključuje ona.

I. Japuna

Autor:
Pošaljite komentar