Jednakost u različitosti
Raznolikost predstavlja jednu od osnovnih vrednosti Evropskog kontinenta. Ona konstituiše evropsko društvo kao multietničko, multikonfesionalno i multikulturalno.
Kao vrednost koja referira na razne likove i oblike, na bogatstvo vrsta u okviru sveta, ona je osnova svega što nas okružuje. Raznolikost ne pravi barijere i zidove, ne razdvaja, naprotiv, ona spaja mnoštvo u jedinstvo − individualno u opšte. Ideja jednakosti u raznolikosti predstavljala je osnovni motiv za odabir radova za izložbu „Evropski fenomeni u kolekciji Galerije Matice srpske”. Ravnopravno smo tretirali sve žanrove i umetnike u cilju stvaranja tematske heterogenosti između religija, tradicija i običaja, starosne i rodne raznolikosti.
Primer izgradnje dijaloga zasnovanih na različitosti u veroispovesti ovekovečio je Đorđe Pecić 1871. na reprezentativnom dvojnom portretu na kojem su predstavljeni pravoslavni i katolički sveštenik iz Beodre u Banatu, Aksentije Joanović i Johan Boćoni. Kao svedočanstvo negovanja dobrih odnosa, međusobnog pomaganja i slaganja unutar multikonfesionalne sredine, u gestu rukovanja, ove dve ličnosti su postale simbol pomirenja i tolerancije.
Istorijske okolnosti su doprinele da se narodi međusobno mešaju i da se formiraju sredine u kojima dominira više verskih i kulturnih modela. Primer takvih prilika su slike: Motiv iz Bosne (Bosanke) Špire Bocarića (1920–1925) na kojoj je prikazana scena iz svakodnevnog života muslimanki u Bosni i Bosanske seljanke Petra Tiješića (oko 1925) s predstavom naroda u trenutku obeležavanja neke svetkovine ili praznika, ispred hrišćanske crkve. Konfrontacijom različitih scena iz života naroda koji žive na istom prostoru, kroz primer ove dve slike, prikazan je suživot u religiozno mnoštvenoj sredini. Dijalog drugosti i osećaj verske pripadnosti u nacionalno podeljenom društvu je važan u stvaranju harmoničog i tolerantnog okruženja.
Raznolikost i bogatstvo tradicija i običajno nasleđe važan su segment evropskog identiteta utemeljenog na društvenoj i kulturnoj komunikaciji tri velike religije – hrišćanstva, islama i judaizma. Kontakt s drugim kulturama i pogled na Drugog, pomogli su da Evropljani stvore sliku o svom kontinentu i o sebi samima.
Raznolikost evropskog kontinenta oličena je u mnogobrojnim etničkim grupama naseljenim na njenom prostoru. U kolekciji Galerije Matice srpske sačuvana su dela koja govore o Romima, kao najbrojnijoj manjini u Evropi. Slika Đurđa Teodorovića Ciganska svadba iz 1939. godine prikazuje raskoš romskog slavlja − svadbeno veselje kod Roma, ritual koji je bio veoma važan u njihovim životima. S druge strane, slika Iva Auera Ciganka govori o dominatnom pogledu na Rome, odnosno Romkinje, kao na otelotvorenje senzualnosti i egzotičnosti. Romantičarski mit o orijentalnoj egzotičnosti Roma čini se da je narušen na slici Danice Jovanović Ciganka iz 1914. godine. Zamišljenost, odsutnost i izmoreno lice portretisane, podseća na egzistencijalnu realnost ovog naroda – na društvenu i ekonomsku marginalizovanost i njihovu isključenost iz društvenih procesa.
Razmatranje teme različitosti relevantno je i u kontekstu rodnih identiteta, koji je u evropskim okvirima najčešće tumačen u svetlu patrijarhalne, platonsko-hrišćanske filozofije, zasnovane na dualizmima duh/telo, dobro/zlo, muško/žensko i drugim. U tom smislu, pitanje „drugačijih” ili graničnih identiteta dovodilo je do različitih tumačenja i zabluda u vizuelnoj kulturi. Igra identiteta muško-žensko uočava se na slikama Petra Dobrovića Margarita iz 1928. i Starica Josifa Falte iz 1892. godine. Iako nas percepcija putem čula vida prvo obaveštava o polu osobe, na likovima devojčice Margarite i starije žene izboranog lica kao da izostaju klasične reference koje bi nam omogućile sigurno iščitavanje i pokazale nam jasnije rodne odrednice portretisanih osoba (modni aksesoar, frizura i drugi detalji). Ipak, pitanje percepcije je relativno, a izgled je samo jedno od mogućih polazišta za utvrđivanje rodnog identiteta.
Raznolikost odražava iskustvo čitavog čovečanstva i predstavlja sve ljude, iz različitih sredina i sa različitim pogledima na svet i život. Evropa je mesto susreta nacionalnih, religijskih i rodnih drugosti, a njihovo poštovanje i uvažavanje predstavlja osnovni preduslov za stvaranje harmoničnih odnosa u društvu u kojem živimo.
Stanislava Jovanović
(autorka je istoričarka umetnosti, jedan od kustosa izložbe)