Životima plaćaju avanture ispod strujne mreže
Pogibija šesnaestogodišnjeg dečaka u Jagodini, koji je nastradao od strujnog udara visokog napona prilikom penjanja na stari vagon, još jedna je tužna priča
o nepromišljenim mladalačkim avanturama koje se plaćaju životima. Nema preciznih podataka o tome koliko se godišnje u Srbiji dogodi takvih tragedija, a nezvanični podaci govore da je reč o nekoliko.
U Srbiji ima 1.196 kilometara elektroficiranih pruga, a ispod njihovih elektronaponskih mreža uglavnom stradaju mladi jer ne razmišljaju o posledicama. Na mreži železničkih pruga, predočavaju stručnjaci, koristi se jednofazni sistem od 25.000 volti. To je potencijalni izvor opasnosti za sve osobe koje se nađu u blizini.
– S obzirom na to da kontaktna mreža i elektroenergetska postrojenja vuče čine kompleks uređaja i postrojenja visokog napona locirana duž pruge i pružnih postrojenja, ona za radnike koji rade na njihovom održavanju, korisnike železničkih usluga i ostale predstavljaju potencijalni izvor opasnosti – rekao je jedan od stručnjaka. – Najizrazitiji izvor opasnosti je bakarni kontaktni vod iznad koloseka, s kojeg se železnička vozila direktno preko pantografa napajaju strujom.
Svako približavanje, direktni ili indirektni dodir s nekim od elemenata kontaktne mreže donosi i opasnost od strujnog udara. Kod struje visokog napona, kakva je u železničkoj kontaktnoj mreži, povrede mogu nastati i kada se telo nađe u blizini visokonaponskog provodnika, kada između njih nastaje električni luk, a naročito pri vlažnom vremenu, što znači da za strujni udar uopšte nije uslov da osoba bude u dodiru s elementima kontaktne mreže, dovoljno je da se nađe u njihovoj neposrednoj blizini kao što je npr. penjanje na vagon.
Zona opasnosti od kontaktne mreže definisana pravilnikom u prečniku je dva metra od kontaktnog voda. Zbog toga treba biti oprezan i ne pokazivati nesmotreno svoju hrabrost jer cena može biti visoka, odnosno plaća se životom.Postojanje napona u kontaktnoj mreži može izazvati opasne napone u svim metalnim delovima duž pruge na udaljenosti manjoj od 65 metara od koloseka (provodnici niskonaponske mreže, žicovodi, cevovodi, oluci, metalne ograde i slično).
Stručnjaci ukazuju na to da sve metalne objekte ili njihove elemente koji su paralelni kontaktnoj mreži i nalaze se na rastojanju kraćem od osam metara treba uzemljiti jer bi u protivnom mogli postati izvori opasnosti od električnog udara. Ukoliko je metalna konstrukcija koja nosi kontaktnu mrežu ispravno uzemljena, jačina struje koja će proteći kroz čovekovo telo biće mala i bezopasna, a nasuprot tome, ako je zemljovodna veza prekinuta, kroz telo čoveka će proteći struja daleko veće jačine i biće smrtonosna. Strujni udar od 25.000 volti je, inače, ogromne snage. Kako navode u Železnicama Srbije, ta struja je čak 150 puta jača od one iz kućne instalacije.
Kada su u pitanju zabrane vezane za kretanje u neposrednoj blizini kontaktne mreže, stručnjaci navode tri osnovne i možda najvažnije. Strogo je zabranjeno penjanja na nosive konstrukcije, zabranjeno je penjanje na vagone i strogo je zabranjeno bacanje bilo kakvih predmeta (kamena, komada žice, užadi i sl.) na provodnike, izolatore, delove ili noseće konstrukcije kontaktne mreže.
Stradanja od električne energije su se uglavnom dešavala zbog neovlašćenog penjanja na vagone, nošenje ribarskog štapa duž pruge, približavanja različitih predmeta opasnoj zoni, rad s pokretnom mehanizacijom, usmeravanjem mlaza vode prema žicama, bacanjem užadi, žice preko provodnika, obaranjem drveća koje raste u blizini kontaktne mreže, kao i usled krađa kontaktnog provodnika.
Bezbednost ljudi koji rade ili se kreću uz prugu takođe ozbiljno ugrožavaju krađe važnih delova železničke infrastrukture, kojih je poslednjih godina sve više. Kradljivci izazivaju i kratak spoj na železničkoj kontaktnoj mreži da bi ukrali gvozdene tegove. Lopovi ne dovode u smrtnu opasnost samo sebe već i slučajne prolaznike.
S. H. D.