Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U fokusu: Motociklisti imaju 250 puta veću šansu da poginu

30.06.2020. 12:12 12:14
Piše:
Izvor: arhiva Dnevnika

Majka dvoje male dece stradala je u udesu motora kod Bele Palanke. Njen prijatelj, koji je vozio motor “jamahu” tom prilikom je povređen.

Oni su još jedne žrtve motorizovanih dvotočkaša.

Motociklisti čine oko 15 odsto u ukupnom broju poginulih, a gotovo 20 u ukupnom broju teško povređenih u saobraćajnim nezgodama u Srbiji.

Vozači i putnici dvotočkaša su jedna od najranjivijih kategorija učesnika u saobraćaju u Republici Srbiji. Sprovođenje stručne, teorijske i praktične edukacije i obuke u oblasti bezbednosti saobraćaja doprinosi značajnom smanjenju stradanja u saobraćajnim nezgodama s učešćem vozača motocikla i mopeda, odnosno smanjenju ukupnog broj stradalih u saobraćajnim nezgodama

Nadležni apeluju na sve vozače da budu pažljivi i obazrivi jer su  još uvek nenaviknuti na motocikliste koji su, i zbog lepog vremena, sve su učestalije na putevima

Veliki broj udesa posledica je činjenice da vozači često previde motocikliste ili ih jednostavno ne vide. Zato, kažu stručnjaci, treba imati što uočljiviju garderobu i zaštitnu opremu.

Stručnjaci ukazuju i na to da sve više mladih lako dolazi do motora, ali i do vozačke dozvole za njihovo upravljanje. Oni svojim ponašanjem i lošom obukom predstavljaju opasnost i za sebe i za druge. Takođe, malo se radi i na edukaciji motociklista, a posebno na njihovom početnom obrazovanju.

U Srbiji, u kojoj ima 75.000 registrovanih motociklista, svake godine u proseku strada 80 vozača motocikala

Manji deo motocilista, kažu stručljaci, ponaša se veoma opasno jer ne shvata opasnost, odnosno potcenjuje je. Nažalost, nisu imali prilike u auto-školi da se upoznaju s posebnim rizicima nebezbedne brzine, nenošenja zaštitne opreme zbog toga što nisu dovoljno uočljivi u saobraćaju.

U Srbiji još nije obavezno nošenje sigurnosnih fluoroscentnih prsluka, ali za početak može poslužiti i onaj iz automobila koji će pružiti neku vrstu pasivne zaštite.

Motociklisti moraju sebe maksimalno da zaštite, da nose kacigu i zaštitnu opremu. Takođe, moraju da budu svesni toga da im je šansa da se povrede u saobraćaju 45 puta veća nego vozačima automobila, tako da obavezno moraju da prate situaciju oko sebe. Ponekad vozači automobila ne paze na motore, razgovaraju telefonom, pričaju sa sagovornicima ili jednostavno ne gledaju u retrovizore. To su njihove greške koje vozači motocikala moraju da budu spremni da nekako isprave.

Po statističkim podacima, vozači skutera ili motora u Srbiji imaju 250 puta veću mogućnost za pogibiju nego ako isto prevozno sredstvo voze u Evropskoj uniji. Nažalost, to je pokazatelj da je vozačka kultura u Srbiji daleko ispod standarda, a to potvrđuje i podatak da u Srbiji, u kojoj ima 75.000 registrovanih motociklista, svake godine u proseku strada 80 vozača motocikala.

Kako je ranije za „Dnevnik” rekao direktor Departmana Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu za saobraćaj prof. dr Dragan Jovanović, obučavanje i edukacija vozača dvotočkaša samo je jedan od problema koji utiču na bezbednost na putevima, a rad na znanju, veštinama i percepciji opasnosti i rizika, kako motociklista, tako i ostalih učesnika u saobraćaju, jedno je od rešenja.

– Saobraćaj je u najvećoj meri kreiran za vozače motornih vozila, odnosno četvorotočkaša, i veoma mali broj stvari je usmeren ka ostalim učesnicima – kazao je Jovanović, objasnivši da Novi Sad i njegovo okruženje nemaju specifične mere koje su usmerene ka motociklistima, te da onimoraju da se prilagođavaju saobraćajnom sistemu. – Uvreženo je mišljenje da su motociklisti ti koji izazivaju saobraćajne nesreće, a animozitet koji vlada između njih i vozača četvorotočkaša značajno utiče na nezgode vozača dvotočkaša. Po prirodi stvari, uglavnom su problem vozači motornih vozila kod kojih motociklisti izazivaju ljutnju.

Profesor Jovanović smatra da bi jedan od prvih koraka za kreiranje strategije bezbednosti saobraćaja ili donošenje akcionog plana koji bi bio usmeren ka smanjenju broja poginulih motociklista, bila povezanost subjekata.

– To je nešto što u rešavanju problema motociklista možda najviše i fali, pa treba okupiti ljude koji imaju određene nadležnosti, poput agencija i struktura na lokalnom nivou, zatim profesore koji imaju znanje, predstavnike auto-moto klubova, proizvođače motocikala i Saobraćajnu policiju – zaključio je prof. Jovanović.

D. Nikolić

Autor:
Pošaljite komentar