Požari na otvorenom u Pomoravskom okrugu

Večeras gore ostaci kukuruzovine i visoka suva trava kod sela Mijatovac kod Ćuprije, u Majuru kod Jagodine, njive kod Svilajnca... Dim se vidi na desetak mesta.



U Vatrogasnom spasilačkom bataljonu u Jagodini, rečeno je Tanjug da je u oktobru bilo više od 300 požara, u proseku svaki dan deset, a u odnosu na iste mesece prošle godine više od 3,5 puta.Najviše požara bilo je na otvorenom i na području Jagodine, Chuprije i Paraćina.



Materijalna šteta nije mala kako direktna tako i indirektna a kazne za one koji izazivaju požar su od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica i do milion dinara za pravana lica, potsećaju vatrogasci i policija.Pored toga što je zakonom zabranjeno spaljivanje, ovakav način uklanjanja biljnih ostatak "nema nikakvu opravdanost ni u ekološkom ni u agrotehničkom smislu jer se uništva prirodni ekosistem, gubi organska 



hranljiva masa i zagađuje životna sredina a ugroženi su ljudi i imovina" stoji u apelu lokalne samouporave u Jagodini.Savetodavalac za ratarstvo Poljoprivredno savetodavne stručbe službe za Pomoravski okrug u Jagodini Milanka Miladinović, u tekstu objavljenom juče u nedeljniku "Novi put" u Jagodini, ističe da je "paljenje žetvenih ostatak najlošiji način njihovog uklanjuanja".



Ona potseća da od ovakvih požara, "svake godine u Srbiji izgori više stotina hektara obradivih površina i više stotina hektara šuma, a uzrok požarima je najčešće ljudski faktor, odnosno nekontrolisano paljenje žetvenih ostataka".Samo paljenje "nema ni jednu korisnu svrhu i ide na štetu poljoprivrednika, a može se nabrojati bezbroj negativnih posledica", ističe Miladinović.



Ona podseća i da "izazivanje požara je tri godine pasivnog statusa za poljoprivredno gazdinstvo, jer takvo ne može ostvariti ni jednu posticajnu meru od Ministarstva poljoprivrede".