„Žitounija“ traži uvoz pšenice, stručnjaci protiv
NOVI SAD: Da li će naša zemlja kupiti pšenicu iz Mađarske nije još sigurno, ali je izvesno da će taj zahtev Vladi Srbije uputiti „Žitounija“ da bi se pobošljao kvalitet domaćeg namenskog brašna.
Tokom žetve pšenice govorilo se da će kiša, koja je tokom vršidbe neumoljivo padala, znatno umanjiti kvalitet zrna, Ali struka kaže da na kvalitet roda ne utiče samo vreme već i ulaganja, ne samo poljoprivrednika već i velikih otkupljivača i izvoznika. Očigledno da je tokom lanjske setve ono izostalo, čim se sada traži uzov pšenice.
„Žitounija će tražiti od Vlade Srbije da naša zemlja iz Mađarske uveze između 30.000 i 40.000 tona pšenice, po 22 do 27 dinara kilogram bez carine, da bi se poboljšao kvalitet namenskog brašna za izvoz radi proivodnje finih peciva. Na taj korak smo primorani da ne bismo izgubili izvoz domaćeg brašna u zemlje iz okruženja“, kazao je predsednik „Žitounije“ Zdravko Šajatović.
On je rekao da ih je na to navelo upozorenje uvoznika iz Makedonije i Albanije, koji kažu da je srpsko brašno lošijeg kvaliteta od lanjskog i da ne zadovoljava njihove zahteve.
Uvoz pšenice iz Mađarske, naveo je Šajatović, neće ugroziti ni domaće poljoprivredne proizvođače niti uticati na to da dođe do poskupljenja namenskog brašna.
Po njegovim rečima, kišna godina ugrozila je u pojedinim delovima Vojvodine kvalitet pšenice pa u silosima ima žita skromnog kvlaiteta, koje ne zadovoljava potrebe inopekarske industrije.
„U žetvi 2016. izvezli smo 252.000 tona brašna, a u lanjskoj 202.000 tona. Koliko ćemo ove godine još se računa“, naveo je Šajatović.
Uvoz pšenice-poboljšivača za prof. dr Miroslava Maleševića je skandalozan.
„Problem kvaliteta domaće pšenice je prisutan već desetak godina jer kupci nisu bili spremni da proizvođačima plate više za bolji kvalitet. Za vrhunski kvalitet zrna postoje domaće sorte, iskusni proizvođači i povoljni agroekološki uslovi koje pruža Panonska nizija. Čak i u ovako nepovoljnoj godini sorte-poboljšivači su dale odličan kvalitet zrna. Ali nije bilo dodatnih para za bolji kvalitet. Sada se traži da se država odrekne carina da bi se udovoljilo licemernoj grupi prerađivača i izvoznika. Nadam se da se niko u Srbiji neće usuditi da ukine carine, već da će sve zainteresovane uputiti na predstojeću setvu u koju mogu uložiti, kupujući sorte s visokim genetskim potencijalom za tehnološki kvalitet i, dajući ih proizvođačima, obezbediti kvalitetnu sirovinu u 2019. Godini“, kazao je za „Dnevnik“ prof. Malešević.
Z. Delić