Opštinama treba za razvoj više izvornih prihoda
Nacionalna alijansa za lokalni razvoj radi u Srbiji već deset godina. Ova nevladina organizacija od osnivanja ima za cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja.
Njeni članovi danas su lokalne samouprave, kompanije, ali druge organizacije. Pokrajinska vlada takođe je pokazala zainteresovanost za saradnju sa NALED-om, a protekle sedmice najavljeno je da će u septembru biti zaključen i Memorandum o saradnji na izradi novog modela razvoja APV. To nije jedina novina koja će se dogoditi na jesen, s obzirom na to da se očekuje i usvajanje novog zakona o finansiranju lokalnih samouprava..
O tome kakve promene propisa donosi i kakav stav ima NALED prema ovom budućem zakonskom aktu za “Dnevnik govori izvršna direktora Alijanse Violeta Jovanović:
– Podržali smo Stalnu konferenciju gradova i opština, koja je predložila širu raspravu o mogućim efektima zakona. Tu pre svega mislim na finansiranje lokalnih samouprava i njihovu motivaciju da aktivno rade na promociji i privlačenju investicija – navodi Violeta Jovanović. – I već na početku se javio problem zbog poreza na zarade. Novina je, naime, da bi u lokalne buyete, umesto 80 odsto, ubuduće trebalo da se slije direktno 50 odsto od pomenutog poreza. Izvorni prihodi se tako smanjuju u korist transfera.
Na taj način se destimulišu lokalne samouprave da rade na privlačenju investicija i postaju zavisnije od viših nivoa vlasti. A u radu NALED-a prioritet je upravo razvoj kapaciteta u opštinama. To podrazumeva osposobljavanje ljudi koji se bave postojećom privredom i privlačenjem stranih ulagača. Dakle, ako se pomenuti zakon usvoji kako je sada predloženo, lokal će dobiti manje novca. I to će svakako biti destimulativno, te se zato nadam da će pre donošenja zakona ova odredba biti izmenjena u korist opština i gradova.
Naša sagovornica objašnjava da to nije jedina primedba. Novim propisom bi trebalo uvesti čvršće mehanizme kontrole trošenja sredstava, zatim sagledati mogućnosti za smanjenje rashoda u pojedinim opštinama. Sa otvaranjem poglavlja vezanih za Evropsku uniju, otvara se opštinama i mogućnost korišćenja fondova. Lokalne samouprave tu mogu da dobiju sredstva pod veoma povoljnim uslovima, čak i bespovratno. Međutim, preduslov za to da se ovaj korak spremno dočeka pre svega je dobro razumevanje rada briselske administracije, a ono sada nedostaje.
– Nedostaju nam i kapaciteti u opštinama da se evropska sredstva privuku, a pogotovo nam fale stručnjaci koji mogu da naprave kvalitetne projekte po uzusima EU. Ali to ne bi smeo biti problem koji se ne može prevazići. I druge zemlje, koje su bile u našem statusu, imale su taj problem. Zato je najbolje da na lokalnom nivou radimo na pripremi administracije koja će moći da iznese te projekte. Inače, veće šanse da dođu do evropskog novca imaju međuopštinski projekti, što znači da bi se kroz saradnju opština i regionalnih razvojnih agencija lakše našao put do sredstava iz fondova.
Posebno je to u Vojvodini šansa, jer su regionalne razvojne agencije u APV agilne i imaju i znanja i iskustva da iznesu projekte. A mogu biti dobra podrška i kod apliciranja. Pri tome nikako ne treba zaboraviti da se novac dobijen na ovaj način mora utrošiti tačno pa zahtevima briselske administracije. Zato savetujemo male opštine da se oslone na veće regionalne centre i da iskoriste njihova znanja i iskustva, jer će tako biti uspešniji.
NALED-ova studija o parafiskalnim nametima je pokazala da je slika o zahvatanjima iz privrede mnogo gora nego što smo pretpostavljali. Alijansa i dalje rade na tom problemu, a naša sagovornica kaže da je to nepresušan izvor inspiracije, jer se broj nameta stalno povećava.
– Tražimo od Ministarstva finansija da uvede registar tih nameta. On mora biti javan, pa da svi oni nameti koji nisu u registru ne bi smeli biti naplaćivani privredi.
Inače, u pripremi je i novi zakon o naknadama. Mi smo članovi radne grupe, a da bismo dobili odgovarajući zakon potrebno je da vidimo koje namete treba ukinuti, a zatim da napravimo listu onih za koje se mora uvesti formula na osnovu koje će se obračunavati. Tako će se sprečiti da se već kroz sam obračun na mala vrata uvode novi nameti. U svakom slučaju, zakon o naknadama će tu biti krovni propis i nadamo se da će on biti jedna od prvih koji će nakon formiranja Vlade ući u skupštinsku proceduru.
O tome šta je najbitnije da bi se na lokalu podstakao i održao razvoj, Violeta Jovanović kaže da je to – rukovodstvo. Predsednik opštine ili gradonačelnik bi, po njenim rečima, trebalo dobro da razume svoju lidersku poziciju. To znači da mora strateški da sagleda mogućnosti razvoja i potencijale opštine, odnosno grada. Nije dovoljno graditi infrastrukturu i napraviti industrijsku zonu. Potrebno je da tim koji rukovodi opštinom zna da iskoristi komparativne prednosti.
– Mi upravo radimo sa našim članovima da im pomognemo u tome da prepoznaju svoje mesto u vojvođanskom mozaiku, da spoznaju prednosti koje imaju. Lepo je to kada u neko mesto dođe veliki investitor i otvori se sto radnih mesta, ali ako nađe povoljnije okruženje i jeftiniju radnu snagu, on već sutra može da ode – napominje Violeta Jovanović. – Zato treba raditi na stvaranju ambijenta za lokalnu privredu. Oni su tu i nigde ne odlaze. Sposobni timovi u opštinama treba stalno da prate njihove zahteve i da im izlaze u susret. Ta stalna komunikacija je jako važna i skoro uvek daje dobre rezultate. A privrednici koji uspešno rade u jednoj opštini su najbolji ambasadori za buduće ulagače koji će tek doći.
Dušanka Vujošević
Stručnjake treba ceniti
U Vojvodini ima 15 lokalnih samouprava koje se vode kao nerazvijene, te bi novi model ekonomskog razvoja pogotovo njima mogao da pomogne. Violeta Jovanović naglašava da ima opština koje su nerazvijene i u nezavidnoj finansijskoj situaciji, ali da su one, koje su na teritoriji APV, ipak u boljem položaju od onih koje su južnije. Po njenim rečima, one su u razvijenijoj sredini i sa boljom infrastrukturom, a to je svakako prednost. Tek, savet sagovornice „Dnevnika” i za one koje su nerazvijene i za one koje su od NALED-a dobile sertifikat o povoljnom poslovnom okruženju jeste permanentno obrazovanje kadrova, pri čemu pozicije stručnjaka moraju biti stabilne i moraju biti plaćeni na odgovarajući način.