Umesto kod sirotinje, hrana završava u kontejnerima
Mnogi trgovinski centri svakodnevno bacaju u kante za otpatke stotine kilograma uvelog i trulog voća i povrća, a veliki deo mogao bi se još iskoristiti za ishranu.
Bacaju se i suhomesnati proizvodi kojima za nekoliko dana ističe rok trajanja, koji zbog toga nisu uspeli da se prodaju.
Ako se zna da, po zvaničnim podacima, u Srbiji ima pola miliona siromašnih i da se oko 40.000 najugroženijih hrani u narodnim kuhinjama, jasno je da bi se barem deo hrane koja se baca mogao donirati njima. Međutim, kompanije se pre odlučuju da bacaju hranu koja bi se još mogla iskoristiti, nego da je doniraju. Razlog za to je što bi na donaciju morali da plate porez.
Doniranje može rešiti neke goruće probleme u društvu, pokazali su ključni nalazi istraživanje koji su predstavljeni na sednici Saveta za društveno odgovorno poslovanje u Privrednoj komori Srbije. Predstavnici civilnog društva i poslovne zajednice zadatak i ulogu javnog sektora vide u unapređenju zakonskih rešenja, uz saglasnost u tome da bi poreske olakšice podstakle kompanije da daju više.
Pp rečima Dragana Srećkovića iz Fondacije „Trag”, istraživanje sprovedeno prošle godine pokazuje da su prepoznate prioritetne grupe, i to siromašni, bolesni, osobe i deca s invaliditetom, stariji i deca, mladi bez roditeljskog staranja, kao i obrazovanje, problemi mladih uopšte i zdravstvo.
Vlada Srbije osnovala je krajem prošle godine Savet za filantropiju, koji treba da se, između ostalog, bavi i hranom, a jedan od rezultata trebalo bi da bude da se omogući da se hranom „operiše” i nakon isteka roka. Tada je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio da će njegovo ministarstvo zauzeti stanovište da je nepotrebno oporezivanje na poklanjanje i da se taj čin mora podsticati, da li poreskim olakšicama ili na neki drugi način.
Predstavnica Ministarstva finansija Irena Stevanović Gavrović potvrdila je da se danas na doniranje hrane u Srbiji plaća PDV, te da svaka izmena propisa mora da bude u skladu s propisima Evropske unije. Po njenim rečima, ima država koje nemaju PDV na doniranje hrane, ali da bi ga naša država ukinula, moraju se analizirati svi aspekti.
Pripremljen je Predlog izmena Zakona o bezbednosti hrane koji sadrži sve tekovine Evropske unije i on bi trebalo da bude usvojen na redovnom prolećnom zasedanju Skupštine Srbije. Ministar Nedimović očekuje da se njima predvidi podsticaj onima koji poklanjaju hranu, a to će, kako je objasnio „boleti i koštati, ali ako je na kraju cilj koji će se ispuniti, onda je sve to isplativo”.
U toku je istraživanje na sajtu Fondacije „Trag” u kojem kompanije još danas i sutra mogu dati svoje predloge.
Cilj je izrade analize troškova i koristi od oslobađanja od PDV-a na donaciju pravnih lica.
Član Foruma za odgovorno poslovanje Neven Marinović iz „Smart kolektiva” ukazao je na prepreke i izazove prilikom davanja za opšte dobro, dok su predstavnici kompanija u PKS-u istakli da treba raditi na oslobađanju od PDV-a i na donaciju robe i usluga, a posebno na oslobađanje poreza na doniranu hranu koja je pred istekom roka trajanja.
Po poslednjim podacima iz prošle godine, oko 150.000 direktnih korisnika podržano je kroz različite projekte komparativne filantropije, a gotovo 80 odsto kompanija koje danas posluju u Srbiji spremno je da donira hranu, usluge i robu, ali pod uslovom da budu oslobođeni poreza ili da im se daju određene poreske olakšice.
LJ. Malešević