Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Rastu izvoz i industrijska proizvodnja u Srbiji

31.01.2020. 13:51 13:52
Piše:

BEOGRAD: Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije iznosila je od januara do kraja decembra 2019. godine 41,40 milijardi evra, što je porast od 8,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pri čemu je izvoz porastao za 7,7 procenata, a uvoz za 8,9 odsto.

Izvoz robe je bio vredan 17,53 milijarde evra, a uvoz 23,87 milijardi, tako da je deficit iznosio 6,34 milijarde evra i veći je za 12,5 procenata nego u istom periodu 2018, objavio je Republički zavod za statistiku.



Izvoz je pokrio 73,4 odsto uvoza, što je manje u odnosu na isti period prethodne godine, kada je pokrivenost iznosila 74,3 procenta.



Izraženo u dolarima, ukupna robna razmena sa svetom je u periodu januar-decembar imala vrednost od 46,36 milijardi dolara, i bila je veća za 2,7 posto nego godinu ranije.



Izvezeno je robe za 19,62 milijarde dolara, za 2,0 odsto više na godišnjem nivou, a uvezeno za 26,73 milijarde, što je porast od 3,3 procenta. Deficit iznosi 7,10 milijardi dolara, i veći je za 6,9 procenata u poređenju sa 2018.



Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (35,0%), a u uvozu Beogradski region (48,0%).



Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije imaju udeo od 61,8 procenata u ukupnoj razmeni.



Najveći pojedinačni spoljnotrgovinski partner Srbije i u izvozu i u uvozu bila je Nemačka, gde smo tokom 12 meseci prodali robu u vrednosti 2,21 milijardi evra, a kupili za 3,08 milijardi.



Drugi važan partner Srbije su zemlje CEFTA, u koje smo izvezli robu u iznosu od 2,97 milijardi evra, a uvezli za 955,4 miliona. Suficit iznosi 2,01 milijardu evra i pokrivenost uvoza izvozom 310,9 odsto.



Najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja - Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom, a najveći deficit imamo u trgovini sa Kinom i Rusijom.



Kada je reč o decembarskim spoljnotrgovinskim rezultatima, u tom meseci je izvoz Srbije iznosio 1,34 milijarde evra, i povećan je za 10,4 odsto u odnosu na isti mesec 2018. godine, dok je uvoz "težio" 2,29 milijardi evra, što je skok od 21,8 procenata na godišnjem nivou.



Prema desezoniranim podacima, izvoz je u decembru porastao za 3,1 odsto u odnosu na novembar, a uvoz za 1,4 procenta.

Rast industrijske proizvodnje u decembru 8,3% međugodišnje

Industrijska proizvodnja u Srbiji je porasla u decembru 2019. godine za 8,3 odsto u odnosu na isti mesec godinu ranije, a u odnosu na prosek u 2018. bila je veća za 5,9 procenata, objavio je danas Republički zavod za statistiku.



Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u decembru u odnosu na isti mesec 2018. godine, imale su: proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina, proizvodnja električne energije, proizvodnja mašina i opreme, proizvodnja motornih vozila i prikolica i proizvodnja osnovnih metala.



U celoj 2019. godini, industrijska proizvodnja je bila veća za 0,3 posto nego prethodne godine.



Posmatrano po sektorima, rudarstvo je u decembru na godišnjem nivou zabeležilo rast od 9,6 odsto, prerađivačka industrija je bila veća za 8,3 procenta, a snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija za 7,5 posto.



Prema statističkim pokazateljima, rast je u decembru na godišnjem nivou zabeležen u proizvodnji kapitalnih proizvoda (za 24,9%), trajnih proizvoda za široku potrošnju (za 16%), intermedijarnih proizvoda, osim energije (za 13,3%), energije (za 5,0%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 1,5%).



Prema desezoniranim podacima, industrijska proizvodnja je u decembru u odnosu na prethodni mesec bila manja za 0,8 odsto, pri čemu je prerađivačka industrija zabeležila pad od 1,8 procenata.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autor:
Pošaljite komentar