Pojedine institucije i banke drže se pečata kao pijan plota
NOVI SAD: Mada prema Zakonu o privrednim društvima od 1. oktobra prošle godine pravna lica ne moraju da pečatiraju dokumente, pojedini službenici poslovnih banaka i državnih institucija od privrednika i dalje traže obaveznu overu pečatom.
Iz NALED-a skreću pažnju da su tokom pet meseci primene novog rešenja, odnosno prava privrednih lica da ne pečatiraju dokumenta, građani i privrednici prijavili 122 slučaja u kojima im je pečat ipak tražen.
Poslednja dva meseca prošle godine pristiglo je više od 70 primedbi privrednika dok ih je u tri meseca 2019.godine bilo manje. Pored poslovnih banaka, navodi NALED, nedoumice oko ukidanja obaveze upotrebe pečata najčešće su imali službenici pošta, MUP-a, telekomunikacionih kompanija, RFZO, PIO, carine i poreskih organa.
Otpor pojedinaca u birokratskom aparatu razlog je zbog kojeg je NALED uputio inicijativu Ministarstvu privrede da se dodatno precizira zakon i isključi bilo kakva mogućnost pogrešnog tumačenja normi kojima se pravdalo zašto neko traži pečat, ukazuje savetnica za regulatornu reformu u NALED-u i koordinator Saveza za imovinu i urbanizam Jasmina Radovanović.
Kako je dodala, Skupština je u decembru prošle godine usvojila zakon i sada je jasno određeno da nijedan dokument, podnesak ili ugovor ne može biti odbačen ili poništen zato što nema pečat i nijedno lice, uključujući sud i organe javne vlasti, ne mogu uslovljavati privredno društvo i preduzetnika da koristi pečat. Verujem da smo na ovaj način konačno zapečatili sudbinu pečata, poručila je ona.
Prema informacijama koje je NALED prikupio, banke su bile nepoverljive i nastavile su da zahtevaju pečat jer su strahovale da bi klijenti mogli da ospore validnost ugovora o kreditu koji nema pečat ukoliko padnu u dužničku docnju i nisu želeli da ulaze u sudski spor oko dokazivanja valjanosti ugovora čime bi prouzrokovale dodatne troškove. NALED navodi da je MUP, opreza radi, instistirao da privrednici pečatiraju sva dokumenta koja im dostavljaju, pa tako pri registraciji vozila nisu prihvatane polise osiguranja od autoodgovornosti koje izdaju osiguravajuće kuće ili odštampane elektronske potvrde o prenosu novčanih sredstava ako nisu imale pečat.
Prema članu 25 Zakona o privrednim društvima sudovi, državni organi, organizacije i lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i druga pravna lica, ne mogu da ističu primedbe na nekorišćenje pečata.
Takođe, nepostojanje pečata na dokumentu ne može biti naveno kao razlog za raskid zaključenog posla ili preduzete pravne radnje, čak i ako se u statutu i osnivačkom aktu kompanije, koja nije pečatirala dokument, navodi da se pečat koristi u poslovanju.
Kada je reč o međusobnim odnosima u privredi, kompanije su od svojih dobavljača tražile pečatiranje faktura u strahu da bi inspekcije mogle da prave problem oko valjanosti tih dokumenata. Isti je slučaj, navode u NALED-u, i s carinskim deklaracijama ili ugovorima u privredi. Knjigovođe i advokati, kao stručna lica kojima se građani često obraćaju, savetuju klijente da za svaki slučaj, ipak, traže ili upotrebljavaju pečat.
LJ. Malešević
