Opštine su prva adresa za dolazak investitora
U Novi Sad, Staru Pazovu, Pećince, Rumu, Sremsku Mitrovicu, Suboticu, Pančevo i druge opštine u Srbiji u proteklih deset godina slio se veliki kapital mnogih svetskih kompanija, koje su prepoznale pogodnosti za poslovanje.
Te pogodnosti su se pre svega ogledale u dobro opremljenim i uređenim industrijskim zonama, u kojima su nađeni svi uslovi potrebni za otpočinjanje poslova.
Međutim, više od dve investicije godišnje privuče tek svaka osma opština u Srbiji, dok manje razvijene sredine čak uopšte ne prepoznaju potencijale kao priliku da nadomeste manjak ulaganja. Rešenje za bolje rezultate, ocenio je nedavno NALED, trebalo bi tražiti u jačanju uloge kancelarija za ekonomski razvoj jer same opštine moraju učiniti sve da bi investitori došli upravo kod njih.
NALED je, u saradnji s Razvojnom agencijom Srbije, spoveo istraživanje u cilju izrade preporuka za jačanje kapaciteta i kreiranje mera za podsticanje lokalnog razvoja, uveren u to da sve mora početi od samih opština, odnosno da dolazak investitora, kako stranih, tako i domaćih, zavisi od njihove spretnosti i spremnosti. Po podacima iz tog istraživanja, Kancelariju za lokalni ekonomski razvoj ima čak 88 odsto opština i gradova u Srbiji, ali mnoge od njih nemaju dovoljno visoku poziciju i autonomiju u administraciji, kao ni odgovarajuću ulogu jer se značajno više bave pripremom donatorskih projekata nego brigom o privredi i ulaganjima.
Uz to, naveo je NALED, lokalne vlvasti nedovoljno komuniciraju s privatnim sektorom, bez kojeg nema bržeg privrednog razvoja niti većeg zapošljavanja lokalnog stanovništva. Privedni savet, pokazalo je istraživanje, ima samo polovina opština i tek svaka četvrta anketira privredu da bi saznala njene potrebe. To je posebno uočljiv problem na primeru uvođenja visine lokalnih taksi, gde 61 odsto opština nije o tom pitanju konsultovala privredu ili ne zna da li je to učinjeno.
Predsednik Izvršnog odbora NALED-a Dejan Đokić objašnjava da svi koji počinju biznis, svoj prvi kontakt s državom zapravo ostvaruju preko opštine.
– Zato su nam potrebne stručne službe koje će biti naš kontakt s državom i neko ko nam pomaže da nađemo radnu snagu ili proširimo poslovanje – istakao je Đokić. – NALED daje konkretne predloge kako osnažiti ta opštinska odeljenja. Lokalnim samouprava preporučujemo da ojačaju poziciju kancelarija za lokalni ekonomski razvoj kao službe za brigu o privredi, povere im izradu i sprovođenje strategije razvoja i kooordiniranje privrednim savetom, kao i da ih ukuljuče u donošenje strateških odluka i obezbede obuku zaposlenima.
NALED smatra da bi sama država mogla pomoći uspostavljanjem nacionalne etno-galerije u Beogradu u kojoj bi plasirala rukotvorine svih udruženja iz srpskih opština kroz državni protokol, kao i podsticajima za pokretanje zadruga i samozapoštavanje žena kroz proizvode rukotvorina. Politiku podrške država bi trebalo da zaokruži, ocenjuje NALED, donošenjem zakona o zanatstvu i formiranjem zanatske komore Srbije.
Razvoju kancelarija za lokalni ekonomski razvoj, dodaje, može pomoći i sama država kroz poveravanje nadležnosti u domenu dodele podsticaja, prostornog planiranja i obrazovanja, a važan signal opštinama poslalo bi i imenovanje državnog sekretara za lokalni ekonomski razvoj u okviru Ministarstva privrede, kao i pokretanje nacionalnog indeksa konkurentnosti gradova i opština.
Istraživanje je pokazalo da postoji veliki neiskorišćeni potencijal u kulturnom nasleđu i veštinama nezaposlenih žena koje poznaju tradicionalne tehnike izrade rukotvorina. U Srbiji deluje više od 500 zanatskih udruženja, kojima nedostaje sistemska podrška da bi postala centri ekonomske aktivnosti na lokalu. NALED navodi podatak da je izrada tradicionalnih proizvoda drugi najveći prihod poljoprivrednih gazdinstava u Evropskoj uniji, dok je kod nas više od polovine žena u ruralnim krajevima formalno nezaposleno i 60 odsto njih nema pravo na penziju.
LJ. Malešević