Najskuplji stan u Novom Sadu otišao za 240.000 evra
NOVI SAD: Po podacima Republičkog geodetskog zavoda, u prvoj polovini ove godine vrednost tržišta nekretnina bila je 1,8 milijardu evra, a nove vlasnike u Srbiji ima oko 47.000 nepokretnosti. Ukupna novčana vrednost tržišta nepokretnosti u prvih šest meseci ove godine je 12 odsto veća nego u istom periodu lane, kada je iznosila 1,6 milijardu evra.
Od ukupnog trgovanja nepokretnostima u prvih šest meseci, 27 odsto odvija se u Beogradu, a čak 36 odsto u Vojvodini. Najtraženiji su stanovi – 47 odsto, zatim poljoprivredno zemljište – 20 odsto, dok je tražnja za kućama manja od stanova i predstavlja 13 odsto udela na tržištu.
U prvom polugodišu ove godine, po podacima koje je „Dnevnik” dobio od Republičkog geodetskog zavoda, najveći broj kupoprodaja nekretina registrovan je upravo u Vojvodini: u sistemu registra cena nepokretnosti registrovano je blizu 16.600 kupoprodaja. Broj kupoprodaja je nešto smanjen u odnosu na isti period lane, kada ih je registrovano blizu 16.950.
Najveći broj registrovanih kupoprodaja u Vojvodini odnosi se na poljoprivredno zemljište – 24 odsto, stanove – 22 odsto i porodične kuće – 21 odsto. Ukupna vrednost kupoprodaja nepokretnosti na tržištu Vojvodine do polovine ove godine bila je viša od 457 miliona evra. Najveći učinak u ukupnoj novčanoj masi imaju stanovi – 40 odsto – što je više od 183 miliona evra, i poljoprivredno zemljište – 16 odsto, odnosno 75 miliona evra.
Najviše novca je učestovalo na tržištu nepokretnosti u Novom Sadu – 194 miliona evra, Subotici – 32, Staroj Pazovi – 26, Pančevu – 25, Zrenjaninu – 17, Somboru – 13 miliona evra...
Podaci do kojih je „Dnevnik” došao pokazuju da je u Vojvodini u prvoj polovini godine najviše novca dato za kupovinu stana u starogradnji površine 173 kvadratna metra s jednim garažnim mestom od 15 kvadrata u Novom Sadu – za njega je novi vlasnik platio 240.000 evra. Za stan od 133 kvadratna metra u starogradnji u Novom Sadu kupac je platio 200.000 evra.
Za dve kuće površine 214 i 89 kvadratnih metara s placem od 517 kvadrata u Novom Sadu kupac je platio 271.186 evra.
U osam vojvođanskih gradova prosečne cene stanova po kvadratnom metru u prvoj polovini godine bile su različite, kao i potražnja za novim ili starim stanovima. Tako je najskuplji kvadrat u starogradnji u Novom Sadu, gde se u prvoj polovini godine prodavao u rasponu od 360 do 1.800 kvadratu. Cene stanova u novogradnji u Novom Sadu kretale su se od 556 do 1.650 evra kvadrat. Kada se posmatraju podaci u prvoj polovini godine u Novom Sadu, bila je znatno veća potražnja za stanovima u starogradnji – 11 odsto u odnosu na novogradnju, gde se beleži trend od svega jedan odsto.
Po podacima RGZ-a, novi vlasnik je u proseku kvadrat poslovnog prostora u novogradnji u Novom Sadu plaćao 2.440 evra, a u starogradnji 2.050. Najviše novca po kvadratu u prvoj polovini godine platio je kupac poslovnog prostora u starogradnji u Novom Sadu – čak 6.451 evro. Za kvadrat garaže u starogradnji u Novom Sadu kupac je platio 1.225 evra.
Najjeftiniji kvadrat u starogradnji u Vojvodini zabeležen je u Kikindi – između 228 i 600 evra, dok je u Somboru koštao od 242 do 733. Za kvadrat starog stana u Zrenjaninu cena se kretala između 330 i 955 evra, u Pančevu 295 do 1.000, Sremskoj Mitrovici od 331 do 800, Subotici od 205 do 875, a u Vršcu od 347 do 766.
U novogradnji u prvoj polovini godine cena kvadrata, posle Novog Sada, bila je najviša u Zrenjaninu, gde se plaćao od 703 do 993 evra. U Pančevu su novi stanovi plaćani od 494 evra do 1.181, Subotici od 500 do 1.132, Vršcu od 590 do 903, Sremskoj Mitrovici od 536 do 821.
Zanimljivo je da je, recimo, u Zrenjaninu u prvih šest meseci bio veći trend kupovina novih stanova nego u starogradnji, za razliku od Novog Sada, gde su više kupovane nekretnine u starogradnji. Veće interesovanje za kupovinu stanova beleži se u Somboru, Vršcu, Somboru i Subotici, dok je u Kikindi i Sremskoj Mitrovici manje.
LJ. Malešević