Najviše para nabrali kukuruz, cigarete i maline
– Ukoliko vrednost izvoza srpske poljoprivrede bude imala dosadašnji trend, realno je očekivati da na kraju godine bude između 3,3 i 3,6 milijarde dolara
– kaže za „Dnevnik” agrarni analitičar Vojislav Stanković. – Tome će svakako doprineti i projektovani rast vrednosti bruto i neto poljoprivredne proizvodnje od oko 5,5 milijardi. Toj proceni ide u prilog to što su sve parne godine u Srbiji rodne, a neparne nisu. U 2016. godini realno je očekivati proizvodnju kukuruza veću oko 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a već je realizovana 20 odsto veća proizvodnja pšenice. Optimalni rezultati se očekuju i u proizvodnji industrijskog bilja – 30 odsto, jesenjih voćnih kultura – 25 odsto i povrća – 15 odsto.
Srbija je u ovoj godini, u periodu januar–avgust izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za dve milijarde dolara, što je rast od 7,3 odsto spram rezultata iz istog perioda prošle godine, pokazali su rezultati Republičkog zavoda za statistiku.Analizirajući ih, Stanković navodi da je istovremeno izvoz te robe u ukupnom robnom izvozu učestvovao s 21,1 odsto.
Vrednost uvoza od 882,8 miliona dolara je 10,7 odsto manja od ostvarenog u periodu januar–avgust 2015. godine, s učešćem u ukupnom robnom uvozu od sedam odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u pomenutom periodu ima rast od 26,2 odsto i iznosi 1,18 milijardu dolara, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 233,7 odsto.
Kako u analizi spoljnotrgovinske razmene navodi Stanković, ako se izvoz agarnih proizvoda posmatra u evrima, vredeo je 1,72 milijardu, što predstavlja rast od 7,1 odsto u odnosu na isti period lane, dok je vrednost uvoza u visini od 790,5 miliona evra imala pad od 11 odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar–avgust 2016. godine ima rast od 13 odsto i iznosi milion evra.
Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu bili su merkantilni kukuruz u vrednosti od 207 miliona dolara, cigarete – 199 miliona, smrznuta malina – 172 miliona, merkantilna pšenica – 101 milion. Jabuka smo izvezli za 71 milion dolara, šećera za 62, suncokretovog ulja za 42, slatkih biskvita i vafli za 40 miliona, a sirovog ulja od soje za 34 miliona dolara.
Ako gledamo izvoz po robnim grupama, voće i povrće ima najbolji rezultat s ostvarenim izvozom vrednim 547 miliona dolara i učešćem od 5,6 odsto u ukupnom robnom izvozu. Žita i proizvodi na bazi žita svetu smo prodali za 450 miliona dolara, s učešćem od 4,6 odsto u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 398,7 miliona.
M. Stakić
Kupujemo kafu, banane...
Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima dominira tradicionalno grupa „nekonkurentnih” proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 40 miliona dolara, banane za 28 i sveže pomoranye – 16 miliona dolara. Od ostalih značajnijih proizvoda u uvozu potrebno je istaći duvan za cigarete ižiljeni, kojeg smo uvezli za 51 milion, „ostale proizvode za ishranu”, za koje smo dali 46 miliona, jabuke vredne 20 miliona i cigarete od duvana vredne 20 miliona dolara.