Na birou dve hiljade inženjera poljoprivrede
u Ukrajini za platu od 2.000 dolara. Kostić - poslodavac, dakle, a u tome nije usamljen, neće da prima stručnjake koji “samo imaju diplomu”, već želi da zaposli i dobro plati stručnjaka koji može odmah da radi konkretne poslove za koje je i primljen.
- MK nema problem sa novcem da uloži u jabuke, da uložimo u paradajz. Imamo problem jer nemamo kadrove koji će da implementiraju to što mi već sve znamo. Ko god nađe ljude koji će da naprave paradajz o kom smo pričali, slobodno neka ih predloži. Neka da ime i prezime i neka dođe da radi. A ne “završio sam fakultet, doneo sam diplomu”. Neka pokaže gde je radio i šta je uspeo dosad – rekao je Kostić na okruglom stolu o ekonomskim i socijalnim posledicama prodaje poljoprivrednih preduzeća i zemljišta u Srbiji.
Dok se čuje ocena da Srbija nema dovoljno dobre i stručne kadrove u poljoprivredi, kao neverovatan zvuči podatak da se trenutno na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi čak 3.030 nezaposlenih u poljoprivrednoj struci. Od tog broja njih 542 su diplomirani inženjeri poljoprivrede, 521 diplomirani inženjeri za proizvodnju bilja, 422 diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije, 383 agroekonomista, 202 diplomirana inženjera za stočarstvo i živinarstvo. U isto vreme, od tih 3.030 nezaposlenih trenutno može da konkuriše na svega šest radnih mesta u različitim gradovima Srbije gde se traže diplomirani inženjeri poljoprivrede, što znači da na jedno raspisano radno mesto dolazi više od 500 nezaposlenih u poljoprivrednoj struci.
Imamo dakle školovane poljoprivredne stručnjake, ali je i dalje veliki problem praksa, jer je svima znano da je školovanje jedno, a praksa i praktičan rad sasvim drugo. Nisu za to krivi oni koji su poljoprivrednu struku izabrali kao primarnu i što su se za nju školovali verujući da će u poljoprivrednoj zemlji kao što je Srbija biti potrebni i da će se lako zaposliti. Da nisu u to verovali verovatno ne bi ni završavali poljoprivredne fakultete, odnosno da su znali da je reč o suficitarnom zanimanju i da će posle dobijanja diplome godinama čamiti na birou rada, moguće je da bi izabrali neko drugo zanimanje.
LJ. Malešević
Milijarde uložene u školovanje
Među nezaposlenima poljoprivredne struke ima i doktora nauka i magistara i mastera. Po računici profesora Miladina Ševalića, u njihovo školovanje uloženi su ogromni novci i pominju se milijarde izgubljenog kapitala. Kako kaže, ako uzmemo u obzir to da u proseku na školovanje ovog kadra, od inženjera do doktora nauka, ode oko 300.000 dolara, to znači da Srbija ne koristi više od 1,5 milijardu dolara kapitala uloženog u obrazovanje tih mladih ljudi.