Desetak banaka višak
U Srbiji trenutno posluje 30 banaka i pet predstavništava. Hoće li se u ovoj godini njihov broj smanjiti ili povećati, ostaje da se vidi. Tek, i analitičari i bankari smatraju da je to previše i da je za Srbiju
dovoljno 20 banka pa da konkurencija bude oštra i da svi mogu da posluju bez većih teškoća.
Prvi je temu o prevelikom broju finansijskih kuća na našem tržištu otvorio predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović. On je ocenio da je za bruto društveni proizvod od 33-34 milijarde evra u Srbiji tridesetak banaka i previše. Zato u uslovima koji vladaju na tržištu svaka treća beleži gubitak. Osim toga, povratak investiranog kapitala je veoma nizak – lane je bio jedan odsto a pre pet godina više od pet. Na drugim tržištima u regionu beleže se bolji rezultati.
Šta je realno očekivati u narednom periodu? O tome Vladimir Medan s Beogradske bankarske akademije kaže:
– Za Srbiju je optimalan broj banka oko 20 – smatra on. – Manje od toga bi vodilo ka smanjenju konkurencije i podeli tržišta, a kada ih je više, teško mogu dobro poslovati. Svaka banka koja kod nas nema udeo na tržištu od pet odsto susreće se s teškoćama u poslovanju.
Medan podseća na to da su do 2003–2004. godine ovde došle velike srednjoevropske banke. One su očekivali privredni rast na duge staze i računale su na posao u Srbiji, a i na veliko tržište s blizu osam miliona stanovnika. Međutim, došla je globalna kriza i s njom problemi. Mnogi planovi se nisu ostvarili.
Ko je otišao iz Srbije, a ko došao?
Prva velika banka koja se povuka s našeg tržišta je belgijska grupacija KBC, pre nešto više od dve godine. Njene klijente preuzela je Sosijete ženeral banka, a licencu Telenor banka. Prošle godine na naše tržište je došla turska Halk banka, koja je za 10,1 miliona evra preuzela Čačansku. Medan napominje da je ta banka bila mala, a cena povoljna pa su se bankari iz Turske odlučili da uđu na naše tržište.
OTP banka je preuzela Findomestik, a ove godine bi trebalo da nastave poslovanje pod jednom kapom.Od ostalih novajlija tu je Eksim banka ZRT iz Mađarske. Oni su 14. decembra prošle godine podneli Narodnoj banci Srbije kompletan zahtev za otvaranje predstavništa u Srbiji, a otvorili su ga 8. januara ove godine. Jedini vlasnik kapitala je Republika Mađarska.
– Kada neka banka otvori predstavništvo u nekoj zemlji, to je da bi ispitala tržište i eventualno kasnije i ušla na njega kupovinom ili osnivanjem banke. Pa i Halk banka je tako došla kod nas – kaže Medan.Jedan od kandidata koji bi mogali otvoriti predstavništvo kod nas je Razvojna banka Azije. Oni su već najavili da su zainteresovani za investiranje u ovaj region, a da li će im predstavništvo biti u Budimpešti ili Beogradu, ostaje da se vidi.
D. Vujošević
Ko bi mogao otići
Što se tiče onih koji će otići, to su najavljivale NLB banka i KBM, obe s većinskim slovenačkim kapitalom. Kandidat je i Marfin banka s Kipra. Ali, koliko je poznato, nije se odmaklo dalje od najava.