Virus Zapadnog Nila kod komaraca, ne i kod ljudi
- Na osnovu podataka dostavljenih Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” i laboratorijskih kriterijuma na teritoriji Republike Srbije do 18. septembra 2020. godine nije registrovan potvrđeni slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila – navodi se u poslednjem izveštaju Službe za epidemiološki nadzor Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje, odnosno oboljenje koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti vektora – komaraca. Prvi oboleli se registruju uglavnom u drugoj polovini jula, a najveći broj obolelih osoba se prijavljuje tokom avgusta. Institut za javno zdravlje Srbije je 1. juna 2020. godine prosledio Preporuke za nadzor nad groznicom Zapadnog Nila u humanoj populaciji na teritoriji Republike Srbije mreži zavoda i instituta, koji su Preporuke uputili klinikama za infektivne i tropske bolesti, uz napomenu da se posebna pažnja obrati na neuroinvazivne oblike bolesti. Na taj način, a u saradnji sa Nacionalnom referentnom laboratorijom (NRL) za arboviruse Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak” omogućena je etiološka dijagnostika encefalitisa ili meningitisa.
- U okviru naučnoistraživačkih aktivnosti na kojima sarađuju Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad” i Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, od 13. do 17. jula 2020. godine izvršeno je sakupljanje komaraca na 65 lokaliteta u svim okruzima Vojvodine. Virus Zapadnog Nila detektovan je u samo jednom pulu kućnih komarca sakupljenih u Temerinu.
Na teritoriji 11 gradova Republike Srbije, Zavod za biocide i medicinsku ekologiju (ZBME) sprovodi nadzor nad virusom groznice Zapadnog Nila u populaciji komaraca od 1. juna 2020. Od početka sezone do 12. septembra prisustvo genoma virusa Zapadnog Nila otkriveno je u domaćim komarcima kuleks pipiens sa različitih lokacija na teritoriji Subotice, Sombora, Paraćina, Zrenjanina, Pančeva, Kraljeva, Palića, Apatina, Novog Sada, Požarevca i Beograda – kaže se u izveštaju Batuta.
Groznica Zapadnog Nila je virusno oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komaraca. Glavni prenosilac je kuleks pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica, u kojima se virus održava, dok je čovek slučajni, odnosno tzv. slepi domaćin i infekcija virusom Zapadnog Nila se sa njega dalje ne prenosi.
- Infekcija virusom Zapadnog Nila je zvanično prvi put registrovana u humanoj populaciji na teritoriji Republike Srbije krajem jula 2012. godine. U periodu od 2012. do 2019. godine na teritoriji Republike Srbije registrovano je ukupno 1016 slučajeva groznice Zapadnog Nila. U istom periodu beleži se i 98 smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa obolevanjem od groznice Zapadnog Nila – navode u „Batutu“.
Većina osoba, njih 80 odsto, inficirana virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome i znake bolesti. Kod manjeg procenta zaraženih osoba, približno 20 odsto, simptomi podsećaju na oboljenje slično gripu, sa naglom pojavom povišene telesne temperature, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom, blagim prolaznim osipom i limfadenopatijom. Međutim, kod pojedinih osoba, manje od jednog procenta, dolazi do nastanka aseptičnog meningitisa ili encefalitisa, odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti, koji zahteva hospitalizaciju.
- Do 10. septembra 2020. godine u zemljama Evropske unije (EU) u humanoj populaciji prijavljena su 173 slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila i to u Grčkoj (91), Španiji (49), Italiji (29) i Rumuniji (četiri). U istom periodu u zemljama EU registrovano je 15 smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa obolevanjem od groznice Zapadnog Nila i to u Grčkoj (12) i Španiji (tri). Od početka sezone 2020. godine u zemljama EU registrovano je 60 epidemija među konjima, od čega u Španiji (51), Italiji (šest), Francuskoj (jedna), Nemačkoj (jedna) i Portugalu (jedna) – navodi „Batut“.
LJ. Petrović